Svibanjska turistička rupa dublja je od očekivanja

Na cijelom Mediteranu za glavnu sezonu još uvijek ima dovoljno smještajnih kapaciteta te im je cijena spuštena za 20 do 30 posto, dok su u Hrvatskoj cijene smještajnih kapaciteta rasle oko 7 posto.

Na taj su nerazmjer upozorili u Udruženju hrvatskih putničkih agencija (UHPA), pozivajući zapravo hotelijere da revidiraju fiksne ugovore sklapane već od srpnja prošle godine, kada o ekonomskoj krizi ovakvih razmjera nitko nije ni sanjao.

Može li Hrvatska u takvim okolnostima konkurirati svojim cijenama, jedno je od osnovnih pitanja, a da prostora za akcije ima, pokazao je i jak pad u aktualnoj "svibanjskoj rupi" koju je dodatno produbila kriza. Turističke agencije upozoravale su početkom godine na potrebu veće fleksibilnosti u cijenama i dodatnim vrijednostima uključenima u ukupnu cijenu, dok su s druge strane i iz Svjetske turističke organizacije, pa i iz Ministarstva turizma, poručivali da se u krizi cijene - ne režu. Sami hotelijeri, pak, upozoravaju da se o većim snižavanjima cijena ne može govoriti dok im ulazni troškovi, od hrane do kadrova, rastu, a država ih ne rasterećuje parafiskalnih nameta, kao i da touroperatori sniženja koriste da bi si povećali maržu, a da se na cijeni to ne osjeti.

Premali popusti
Boris Žgomba, predsjednik UHPA-e, ipak napominje da je linearno snižavanje cijena nerealno i nepotrebno.

- S obzirom na smanjenu potražnju zbog krize, mi smo još od početka godine pritiskali pružatelje smještaja da revidiraju cijene u nekim kategorijama i terminima u kojima se pokazivalo da će popunjenost biti loša. Svibanj je najsvježiji primjer. Bitno je lošiji nego što smo očekivali, a to pokazuju i zatvoreni hotelski objekti i zbog takvih smo najava tražili da se na vrijeme krene s akcijama. No, one su objavljivane krajem travnja ili čak i početkom svibnja, unatoč tome što je jasno da se zadnji čas moraju dati veći popusti - kazao je Žgomba, dodajući da su popusti išli od 10 do 30-ak posto. Što se tiče općenito politike cijena, ističe da su ove godine cijene hotelijera rasle u prosjeku 5 do 7 posto.

- Smatram da to čak toliko ne utječe na prodaju jer da je vraćanje na stare cijene rješenje, vjerujem da bi to svi napravili. Cijena je ove godine, umjesto među pet najvažnijih elemenata za odabir destinacije za odmor, ušla među tri ili je čak top element za odabir, no linearno smanjivanje nije rješenje, već je prije svega stvar brze reakcije hotelijera, kao i marketinga, te same destinacije u kojoj bi moglo biti čak i više gubitaka u odnosu na sam segment smještaja - zaključuje Žgomba.

Rasprodaje soba
Akcije ove godine u svakom slučaju moraju biti vremenski pogođene. Slobodnih kapaciteta za sezonu bit će čini se do samog kraja, neke procjene govore o manje od polovine bukiranih kapaciteta. A oni koji imaju novca čekat će do zadnjeg trenutka jer se, s obzirom na slab raniji buking, mogu očekivati velika sniženja, pa i "rasprodaje soba". Sa stranih tržišta, odnosno od stranih touroperatera uvijek je bilo primjedbi da je Hrvatska preskupa, a ove su godine ti povici bili glasniji te su na ruskom tržištu toroperateri slali otvoreno pismo u kojem su tražili i generalno niže cijene u Hrvatskoj zbog vrlo malog broja gostiju. Zoran Pečarević, vlasnik Generalturista, navodi da svatko ima pravo formirati cijene.

- Osobno mislim da će hoteli imati generalno značajan pad, a trenutačno ne vidim značajnijih akcija koje se odnose na cijelu sezonu. A što se tiče cijena, da bismo se realno pozicionirali, Ministarstvo turizma ili Hrvatska turistička zajednica trebali bi snimiti kompletno stanje da vidimo gdje smo. Mislim da se ne bismo trebali natjecati sa zemljama kao što su Tunis, Grčka ili Turska, već sa Zapadom. Naime, mi imamo sasvim drugu vrstu ponude. Isključivi rat cijenama je po meni najpogubniji - kaže Pečarević, dodajući da je velik problem hrvatskog turizma opterećenost davanjima.

Hrvatska među skupljima
Iz nedavnog razgovora s nekoliko stranih agenata i novinara saznali smo da se Hrvatska kod mnogih još uvijek percepira kao skuplja turistička zemlja. Posebice u odnosu na istočni Mediteran, međutim, ističu da će gost kvalitetu uvijek htjeti platiti. U TOMAS istraživanju Instituta za turizam objavljenom lani 35 posto ispitanih kazalo je da bolji omjer "vrijednosti za novac" dobiva u Hrvatskoj nego u Španjolskoj, dok ih je samo 17 posto tvrdilo suprotno, a Hrvatska je dobro prošla i u odnosu na primjerice Tursku. Što se prodaje kvalitetnijih kapaciteta tiče, u Jadranka hotelima na Lošinju se primjerice mogu pohvaliti da se objekti s novom kategorizacijom prodaju bolje od onih s manje zvjezdica.

- Vespera koja je ove godine dobila četvrtu zvjezdicu nam je, kao i Aurora s kojom je to bio slučaj lani, trenutačno puna. S dizanjem kategorizacije i uređenjem family hotela s posebnom ponudom prosječna cijena je rasla oko 35 posto, no upravo se ovi hoteli sada najbolje prodaju - kazala je Snježana Baljak, predsjednica Uprave Jadranka hotela.