Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2022

Švedska stvara nacionalnu kriptovalutu

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Švedska stvara nacionalnu kriptovalutu

DIGITALNE valute su jedna od modernih financijskih inovacija, a bezgotovinsko plaćanje sve popularnije u svijetu. U nekim državama ljudi postupno napuštaju gotovinu i sasvim prelaze na elektronska plaćanja.

Taj proces se odvija i u Švedskoj, pa je njena središnja banka Riksbank 2017. pokrenula projekt stvaranja nacionalne digitalne valute pod nazivom e-kruna.

Nestaje li gotovina?
Riksbank je jasno dala do znanja da se e-krunom ne namjerava zamijeniti gotovina i da će ona ostati u opticaju sve dok postoji potražnja. S obzirom na to da građani Švedske sve više napuštaju gotovinu i koriste elektronske načine plaćanja, smatra se da je digitalna valuta koju nadzire središnja državna banka nužna za nastavak održavanja sigurnog i efikasnog načina plaćanja.

Je li to kao bitcoin?
Važno je naglasiti da e-kruna nije kriptovaluta, poput bitcoina. Čak nije ni zasebna valuta. Nekoliko je razloga za to.

Iako su bitcoin i slični instrumenti stvoreni da djeluju kao sredstvo plaćanja, većina ljudi ih je kupila kao špekulativnu imovinu ili skladište vrijednosti. U praksi kriptovalute nisu dobre kao sredstvo plaćanja jer im vrijednost jako varira na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi. Stav Riksbanka je da su bitcoin i ostali više kriptoimovina nego kriptovalute.

Kriptovalute ili Lego kocke, što je bolja investicija?

Što su stabilne kriptovalute?
Novija verzija kriptovaluta (ili kriptoimovine) su stabilne kriptovalute (stablecoins), a to su kriptovalute vezane za vrijednost neke druge imovine ili čak standardne (fiat) valute. To može biti zlato ali i dolar, euro ili neka druga valuta. Ideja iz toga je da se tako smanji volatilnost, tj. velike promjene vrijednosti kriptovaluta, čime one postaju puno stabilnije i pogodnije za izvršavanje funkcije plaćanja, a ne samo investicije. To je potencijalni način kojim bi kriptovalute bile bolje kao sredstvo plaćanja i razmjene nego što su sada.

U tom slučaju onaj tko izdaje kriptovalutu drži određenu količinu imovine za koju se kriptovaluta veže, npr. zlato ili dolar, i izdaje proporcionalnu količinu stabilne kriptovalute. Takav tip kriptovalute planira lansirati Facebook, tj. Meta (novo ime kompanije).

Što je e-kruna?
E-kruna je zamišljena kao digitalna valuta središnje banke koju bi izdavala i za njenu vrijednost jamčila središnja banka Švedske Riksbank. Ulazila bi u bilancu središnje banke baš kao novčanice i kovanice u opticaju. To znači da e-kruna ne bi bila nova valuta, samo digitalna verzija švedske nacionalne valute krune, a iste zakonske obaveze koje Riksbanka ima prema kruni bi vrijedile i za e-krunu. Riksbanka jamči za stabilnu vrijednost krune, a ista obaveza bi vrijedila za e-krunu.

Kriptovalute poput bitcoina funkcioniraju na blockchain tehnologiji koja bi se mogla koristiti i za e-krunu. To je ipak samo jedno od tehnoloških rješenja koje Riksbank testira.

Prošle godine je krenulo testiranje u suradnji s kompanijom Accenture, specijaliziranoj za razna IT rješenja i savjetovanje. Projekt teče jako sporo i oprezno, ali neke stvari su već poznate.

Neke stvari se neće promijeniti
E-kruna će se vjerojatno izdavati u obliku tokena. To znači da će dijeliti cijeli niz karakteristika s fizičkim novčanicama. Kao i kod novčanica, samo Riksbank može kreirati i izdavati e-krune. U tehničkom smislu, e-kruna je uređena certifikatom. Izdaje ga Riksbank, a kao i kod novčanica država je tako jamac vrijednost e-krune. Svaki token glasi na određenu vrijednost, ali dok novčanice imaju zadane denominacije, vrijednost tokena može varirati.

Sama struktura financijskog sustava se ne bi trebala puno mijenjati. Banke i druge financijske institucije su zamišljene kao distributeri i autentifikatori tokena. U tom slučaju središnja banka služi samo kao izdavatelj i garantira vrijednost tokena, slično kao kod standardnog oblika novca. No banke i druge financijske institucije ne bi mogle "stvarati" nove tokene, čime bi kontrola same središnje banke nad količinom novca bilo bitno veća nego kod običnog novca.

Digitalne valute se šire sve brže
Švedska nije jedina država na svijetu koja razmišlja o uvođenju digitalne valute središnje banke. Nigerija i Bahami su već uveli jednu verziju digitalnog nacionalnog novca, a blizu uvođenja je, osim Švedske, desetak država na svijetu. Kina mogućnost uvođenja digitalne nacionalne valute istražuje još od 2014. a jako blizu uvođenja su još Južna Koreja, Tajland, Južnoafrička Republika, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Ukrajina i Litva. Američki FED zaostaje u tom globalnom trendu pa je tek ovih dana počela rasprava o uvođenju svojevrsnog e-dolara, nacionalne digitalne valute SAD-a.

Većina država na svijetu istražuje mogućnost uvođenja ili već testira uvođenje nacionalne digitalne valute. Vrlo je vjerojatno da će do kraja ovog desetljeća taj oblik novca biti upotrebi u velikom dijelu svijeta paralelno s "normalnim" novcem. Hrvatska će u tome sudjelovati kroz digitalnu verziju eura, čije razvijanje se također razmatra.

Što će se dalje događati?
Digitalne nacionalne valute ne znače (još) ukidanje standardnog novca, nego su samo način na koji se države, koje još funkcioniraju kao u 19. stoljeću, priključuju modernim trendovima i razvoju tehnologija. Odnos tradicionalnih financijskih institucija i središnjih banaka prema digitalnim i kripto valutama je bio obilježen skepsom i pokušajima zabrane.

Ta ograničenja se nisu mogla efikasno provoditi zbog same tehnologije blockchaina, na kojem kriptovalute počivaju. Strelovito širenje kriptovaluta i ostalog digitalnog novca zadnjih godina je na neki način prisililo i državne središnje banke da ozbiljno shvate tu tehnologiju. Zadnjih par godina se tržišta kriptovaluta sve više integriraju u ostala financijska tržišta i već događaji na financijskim tržištima utječu na njih. To je znak da su kriptovalute postale sastavni dio modernih financijskih tokova.

Države svijeta su nakon bezuspješnih borbi sa širenjem digitalnih i kripto valuta odlučile prihvatiti taj financijski novitet 21.st, poglavito da bi i dalje mogle kontrolirati količinu i tokove novca. Ostaje vidjeti kako će se stvari razvijati ali je lako moguće da digitalne valute za par desetljeća postanu glavno sredstvo plaćanja u svijetu.


Komentari članka

Vezani članci

Musk pauzirao preuzimanje Twittera, pokušava li se izvući? Analitičar: ‘Ovo je cirkus, horor show petka 13.‘

16.05.2022.

Muskova najava odgode preuzimanja srušila je vrijednost dionice gotovo 20 posto prije otvaranja burze, a mnogi analitičari zapitali su se pokušava li poduzetnik, poznat po svojim pokušajima manipulacije tržišta putem Twittera, možda ispregovarati povoljni

Najveća prepreka poslovanju i dalje je nepovoljno institucionalno okružje

13.05.2022.

Više od četiri petine poduzeća i dalje smatra poboljšanje poslovnog okružja, mogućnost korištenja poreznim olakšicama i fleksibilnije radno zakonodavstvo najvažnijim čimbenicima budućeg poslovanja.

Oštro pada cijena bitcoina. Zašto je krah?

10.05.2022.

Vrijednost bitcoina je u jednom trenutku pala ispod 31.000 dolara (u trenutku pisanja ovog teksta 31.500 dolara), čime mu je vrijednost prepolovljena u odnosu na studeni 2021., kada je dosezao i do 68.000 dolara u jednom trenutku. U odnosu na isti dan pro

Grupa Podravka: Prihod prvoga kvartala za 93 milijuna kuna veći nego u isto vrijeme lani

09.05.2022.

Kao izravna posljedica utjecaja ukrajinske krize na poslovanje, većinom zbog prekida isporuka i negativnih tečajnih razlika, kvartalna neto dobit bila je 15,6 posto manja nego u prvom kvartalu prošle godine

Pšenice će biti, ali po kojoj cijeni?

06.05.2022.

Veliki broj uvoznika se okrenuo Indiji koja je drugi po veličini proizvođač pšenice u svijetu. Zahvaljujući pogodnim vremenskim uvjetima ove sezone u ovoj zemlji očekuju rekordne prinose. Problem su logistički izazovi koji ne mogu ispratiti tržište i kret

Tag cloud

  1. 2333 članka imaju tag turizam
  2. 2201 članka imaju tag hrvatska
  3. 1332 članka imaju tag svijet
  4. 1450 članka imaju tag izvoz
  5. 1694 članka imaju tag financije
  6. 999 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1232 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1115 članka imaju tag trgovina
  9. 1127 članka imaju tag ict
  10. 933 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 974 članka imaju tag investicije
  12. 768 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 996 članka imaju tag industrija
  14. 1063 članka imaju tag EU
  15. 861 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 953 članka imaju tag kriza
  18. 466 članka imaju tag poticaji
  19. 662 članka imaju tag maloprodaja
  20. 629 članka imaju tag marketing
  21. 460 članka imaju tag opg
  22. 555 članka imaju tag tehnologija
  23. 438 članka imaju tag eu fondovi
  24. 523 članka imaju tag krediti
  25. 333 članka imaju tag potpore
  26. 419 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 449 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 476 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 411 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 358 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 382 članka imaju tag energetika
  35. 324 članka imaju tag hgk
  36. 404 članka imaju tag vlada
  37. 349 članka imaju tag start up
  38. 440 članka imaju tag banke
  39. 417 članka imaju tag BDP
  40. 336 članka imaju tag agrokor