Sve veće razlike u regionalnoj razvijenosti Hrvatske

Više od polovine dobiti, prihoda i rashoda svih poduzeća u Hrvatskoj otpada na ona sa zagrebačkom adresom, dok poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije, koji po uspješnosti poslovanja slijede kolege iz glavnoga grada, ostvare samo 6,8 posto ukupnih prihoda i 6,5 posto bruto dobiti u zemlji. Golemu razliku u regionalnoj razvijenosti u Hrvatskoj potvrđuju i ostali rezultati poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit za prvih devet mjeseci prošle godine koje je objavila Financijska agencija (Fina).

Trećina poduzetnika u metropoli
Jedna je od karakteristika gospodarstva Hrvatske veoma velika razlika u razvijenosti pojedinih regija − županija, kažu u Fini ističući da je uloga Grada Zagreba dominantna, dok je na drugome mjestu uvijek Splitsko-dalmatinska županija. U Gradu Zagrebu posluje trećina od 87.421 poduzetnika Hrvatske, odnosno 33,6 posto poduzeća, a kod kojih radi 38,8 posto od ukupno 900.333 zaposlenih. Zagrebački poduzetnici ostvare 51,8 posto od 454 milijarde kuna ukupnih prihoda i 51,7 posto od 432 milijarde rashoda, te je njihovih 53,9 posto od 21,8 milijardi kuna ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske. Tako je u prvih devet mjeseci prošle godine u Zagrebu ostvareno 11,8 milijardi kuna bruto dobiti.

Drugoplasirana županija ima znatno manji doprinos u ukupnim rezultatima poduzetnika Hrvatske, pa u Splitsko-dalmatinskoj županiji posluje 9129 poduzetnika, što je 10,4 posto udjela u broju poduzetnika u zemlji, kod tih poslodavaca radi 8,6 posto zaposlenih ljudi, njihovih je 31 milijarda ili 6,8 posto prihoda, u ukupnim rashodima sudjeluju s udjelom od 6,9 posto ili s 29,6 milijardi kuna. S malo nižim udjelom od 6,5 posto ili s 1,4 milijarde kuna sudjeluju u ukupnoj bruto dobiti poduzetnika Hrvatske.

Pad broja zaposlenih
Iz Fine ističu da su poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije u prva tri kvartala prošle godine, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, smanjili broj zaposlenih za 0,8 posto, na 77.233 ljudi, ukupne prihode za 14 posto, a ukupne rashode za 13,4 posto. Bruto dobit pala im je 25,6 posto, dok je na razini Hrvatske bila manja za 30,1 posto. Smanjenje gospodarske aktivnosti odrazilo se i na investicije u dugotrajnu imovinu, koje su u Splitsko-dalmatinskoj županije iznosile 2,7 milijardi kuna i bile su manje za 22,8 posto.