Sve manji interes učenika za trogodišnje školovanje

Čak 73 posto ukupne učeničke populacije na razini Hrvatske upisuje se u četverogodišnje i trogodišnje strukovne škole i to u omjeru 62 posto za četverogodišnje, a ostatak za trogodišnje zanimanje.

»Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj danas se temelji na 13 područja, dok ih je ranije bilo 29. Propisano je ukupno 312 programa, a primjerice u ovoj školskoj godini realizira ih se 199. Razlog dijelom leži u tržištu, koje ne pokazuje dovoljno interesa za određene programe, a drugim dijelom razlog je u (ne)interesu učenika«, kaže Dražen Sekso, ravnatelj šibenske Strukovne škole i član Upravnog vijeća Agencije za školstvo.

Probna matura učenika završnog razreda srednjih škola pokazala je da njih čak 92 posto planira nastaviti školovanje, što znači da tržištu ostaje tek manji dio školovanoga kadra, odnosno uglavnom oni koji završe trogodišnje obrazovanje.

»Dio problematike strukovnog obrazovanja leži i u činjenici što nevjerojatnih 80-87 posto nastavnog programa čini teorija, a tek manji dio praksa. Osim toga, praksa se najvećim dijelom održava u školskim prostorima, a ne kod poslodavaca«, ističe Sekso.

Nešto je bolja situacija u strukovnim trgovačkim školama, u kojima se u izradu nastavnog plana uključilo Ministarstvo gospodarstva, pa je omjer teoretske i praktične nastave 60:40, s tim da se praktični dio uglavnom realizira kod poslodavaca.

Statistike govore da se od 1998. do 2005. godine kontinuirano bilježio pad upisa u strukovne škole s trogodišnjim trajanjem, za koje je interes 27 posto manji, dok je istodobno tržište gladno nekih zanimanja. U istom vremenu rastao je interes za upis u četverogodišnje školovanje.

Koliko je tržište željno pojedinih kadrova govori primjer stolara. Trenutačno se za to zanimanje školuje 48 đaka i među poslodavcima vlada prava jagma za njima. Poslodavci traže i veći broj soboslikara, zidara, pekara, mesara, limara, bravara, drvodjelaca, vodoinstalatera...

Sve je veći interes poduzetnika za suradnju sa strukovnim školama, o čemu svjedoče primjeri hotelske kuće Solaris i trgovačke kuće Konzum, koje prate učenike već od prve godine naukovanja. U proces stipendiranja učenika uključili su se Šibensko-kninska županija, Grad Šibenik i Hrvatska obrtnička komora.

Prerano usmjeravanje djece je loše
»Hrvatska je Vlada u prošloj godini donijela Strategiju razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, što je dobro. Formira se i novi sastav Vijeća strukovnog obrazovanja, koji je obećavajući, a ide se i u izradu novog zakona. Loše je što se djeca prerano usmjeruju u neka zanimanja. Već sa 17 godina mladi tako završe školovanje, a hrvatski propisi kažu da tek s 18 godina mogu zasnovati radni odnos, što je nelogičnost«, kaže Sekso.