Svaku kunu smo reinvestirali u proizvodnju, a cilj nam je i dalje koristiti sredstva EU fondova

Bjelovarska tvrtka Gala d.o.o. već desetljećima proizvodi konzumna kokošja jaja i prva je prehrambena tvrtka u Hrvatskoj koja je za razvoj poslovanja povukla sredstva EU fondova, još iz pretpristupnog IPARD programa. Investirali su 14,8 mil.kn milijuna eura za opremanje farmi i obogaćene kaveze, sustav za transport do pakirnih centara, sušaru za gnoj i računalnu opremu te ostvarili povrat od 7,13 milijuna kuna.

"Ušli smo u investiciju i prije ulaska Hrvatske u EU, jer smo morali preoblikovati opremu u skladu s europskom direktivom po kojoj više nismo smjeli koristiti konvencionalne kaveze, što je moralo učiniti 80 posto domaćih proizvođača jaja“, kazao je Jakov Ćorić, direktor tvrtke Gala d.o.o.

Investicije su preduvjet opstanka
Javili su se i na prvi natječaj iz Programa ruralnog razvoja RH za operaciju 4.1.1., ali nisu prošli zbog visokog indeksa razvijenosti lokacije ulaganja, pa su sami financirali rekonstrukciju pakirnog centra i opremu za pakiranje u vrijednosti od 4,5 milijuna kuna.

Neuspjeh na prvom natječaju nije ih pokolebao da novu investiciju prijave na sljedeći, a projekt su uspješno prijavili i ugovorili. Rekonstruirali su tvornicu stočne hrane i skladište za čuvanje jaja, te kupili strojeve i opremu. Uložili su u sušaru za kukuruz i sojina zrna te silose za njihovo skladištenje, kapaciteta 1500 tona. Za cijelu investiciju od 10 milijuna kuna dobili su povrat od 50% uloženih sredstava. Za kupnju agregata i dva utovarivača investirali su 1,3 milijuna kuna, a kroz operaciju 4.1.2. ostvarili 600 tisuća kuna povrata.

Napravili su zatvoren ciklus proizvodnje od jedan dan starog pileta do nesilice za proizvodnju konzumnih jaja s pakirnim centrom s kapacitetom od 45.000 jaja na sat, a godišnje proizvedu i distribuiraju 50 milijuna jaja. Cjelokupan sustav proizvodnje u pogonima Gala d.o.o u cijelosti je digitaliziran, odnosno upravljan i nadziran računalno.

Kako bi smanjili potrošnju električne energije iz konvencionalnih izvora, kao i emisiju CO2, uložili su 3 milijuna kuna u izgradnju fotonaponske elektrane s kapacitetom 430 kW te 70 posto troškova sufinancirali iz operacije 4.1.3. "Korištenje obnovljivih izvora energije“. Sada žele dograditi taj sustav i podići kapacitet elektrane na dodatnih 120kW.

"Kada zbrojimo sve investicije koje smo kandidirali za EU fondove, ukupno je to 33,6 milijuna kuna, uz ostvareni povrat sredstava od 14,7 milijuna kuna. Javljamo se i na nove natječaje, jer su investicije nužne, a u ovom sektoru one su preduvjet opstanka u idućih 20 godina“, komentirao je Ćorić i naglasio da svi daljnji koraci ovise o vrlo nestabilnom tržištu, kao i odluci banaka da podrže njihove investicije.

Od velike pomoći su IAKS mjere i subvencionirano cjepivo
U posljednjih 12 godina Gala d.o.o., što kroz fondove, što vlastitim sredstvima, ukupno je investirala oko 60 milijuna kuna, što iznosi 1,2 mil. kuna po radnom mjestu.

Poslovanje tijekom protekle korona-godine ostavilo je posljedice i u ovoj poljoprivrednoj tvrtki. Uz hiperprodukciju i pad prodajnih cijena od oko 8 posto, izostala je veća konzumacija jaja tijekom uskršnjih blagdana, kao i plasman tijekom turističke sezone.

Oko sedam posto proizvodnje jaja otišlo je u preradu, što zbog isteka roka, što zbog viška na tržištu, i to po duplo nižim cijenama od veleprodajnih. Od velike pomoći bile su im IAKS mjere za dobrobit životinja i subvencionirano cjepivo protiv salmonele, napominju.

"Ostali smo živi i sačuvali likvidnost, a pritom nikog nismo otpustili već smo zaposlili nove radnike, a uz IAKS potporu za dobrobit životinja i subvencionirano cjepivo protiv salmonele, lanjsku godinu smo završili pozitivno te zadržali kreditnu sposobnost“, kaže direktor, te apelira na resorno ministarstvo da razmisli o novim mjerama pomoći zbog neizvjesne situacije u kojoj se nalazimo.

Što jesen donosi peradarima, nitko još ne zna, kaže naš sugovornik. Otkupne cijene repromaterijala, uljarica i žitarica rapidno rastu zbog posljedica afričke svinjske kuge u Kini nakon čega su tamo izgrađene farme s velikim kapacitetima koje su povećale potražnju za žitaricama.Tako je danas taj repromaterijal skuplji za 150 posto, a s njim raste i cijena outputa, koju mi na hrvatskom tržištu ne možemo ostvariti.

Veleprodajne cijene jaja po trgovačkim lancima u Hrvatskoj su 130 eura/100 kg jaja, dok su u Italiji i Austriji puno više i dosežu oko 190 eura. Lani je osušeni kukuruz koštao 0,90 lipa, a danas je 1,9 kn i nema ga na tržištu, kaže Ćorić navodeći da je kukuruz, kao glavni hrvatski izvozni artikl, rastao za skoro 200 posto u odnosu na godinu prije korone, a domaće stočarstvo je u velikim problemima.

"Mi smo svaku kunu reinvestirali u proizvodnju i na to platili porez, a cilj nam je i dalje ulagati, koristiti Program ruralnog razvoja i raditi, jer ako proizvodnja stane povratka više nema“, zaključuje direktor tvrtke Gala d.o.o.