Svaki peti učenik - polupismen!

Više od 20 posto hrvatskih 15-godišnjaka ne zadovoljava ni osnovnu razinu čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti, a u kompetencijama iz sva tri područja Hrvatska se plasirala daleko ispod prosjeka zemalja OECD-a te zemalja u regiji poput Češke, Slovačke ili Slovenije.

Čak su nam i najbolji gimnazijalci lošiji od prosječnog učenika u Kini ili Finskoj, u regiji prestižemo jedino Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru, a iza nas su i školarci iz Kolumbije, Tunisa ili Trinidada i Tobaga. Porazni rezultati hrvatskih obrazovnih dosega evidentirani su u PISA-i 2009, najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju, u kojemu je Hrvatska među 65 država zauzela pozicije između 36. i 40. mjesta. Hrvatski su se učenici pokazali bitno lošijima u odnosu na prošlo PISA istraživanje, provedeno 2006. godine. U čitalačkoj pismenosti pali smo 30. na 36. mjesto, u matematici s 36. na 40. mjesto, a u prirodoslovlju s 26. na 37. mjesto. U ovom je testiranju, koje ne mjeri sposobnost reprodukcije znanja, nego znanje primjenjivo u praksi, sudjelovalo oko pola milijuna 15-godišnjaka iz 74 države svijeta, a dosad su obrađeni rezultati za 65 država. U Hrvatskoj je testiran 5.471 učenik iz 157 srednjih škola i dvije osnovne. Testiraju se 15-godišnjaci, jer u većini zemalja u toj dobi učenici završavaju osnovnu školu te se vide njihove kompetencije na kraju obrazovnog razdoblja. Vodeća su mjesta na ljestvici zauzeli kineski Šangaj i Hong Kong te Južna Koreja koji su prvi put sudjelovali u ovom istraživanju, a Finska je i dalje pri vrhu, kao najuspješnija europska zemlja.

U području čitalačke pismenosti najbolji prosječni rezultat od 556 bodova postigao je Šangaj, zatim Južna Koreja (539) i Finska (536). Hrvatska je na 36. mjestu s prosječnim rezultatom od 476 bodova, odnosno bodom manje nego prije tri godine. U prirodoslovlju smo pali na 37. mjesto, a u matematici se s 460 bodova plasirali na 40. mjesto, dok je na prvome sa 600 bodova Šangaj; najlošiji je Kirgistan (331 bod). U čitalačkoj pismenosti bolje su se pokazale djevojčice, u matematici dječaci, a i jedni i drugi bili su daleko spretniji u pronalaženju podataka nego u njihovom objedinjavanju i tumačenju. Čitanju su općenito sklonije djevojčice, i to osobito gimnazijalke s visokim prosjekom ocjena iz hrvatskog jezika, čiji su roditelji obrazovaniji, a socioekonomski status viši. Najslabije su prošli dječaci iz obrtničkih škola i iz obitelji nižeg obrazovnog i socijalnog statusa, koji čitaju manje od 30 minuta dnevno, a računalo koriste samo za igrice. Zabrinjavajuće malo učenika, samo 3,2 posto, pokazalo se sposobnim kritički procijeniti tekst i donijeti zaključke na temelju pročitanog. U matematici njih 33 posto nije doseglo ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, a u prirodoslovlju je takav rezultat imalo njih 18,5 posto.

U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovakve rezultate smatraju "relativno zadovoljavajućima", s obzirom da je Hrvatska po ekonomskoj snazi i ulaganju u obrazovanje daleko ispod razine dosegnute u zemljama OECD-a. - To nije stvar samo obrazovne politike, nego ukupnog razvoja gospodarstva i socioekonomske situacije, tvrdi Goran Sirovatka, ravnatelj tog nacionalnog centra. Državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja Dijana Vican nije iznenađena slabim rezultatima naših učenika i ne smatra da treba pojačati smanjenu satnicu hrvatskog jezika. "Nismo na krivom putu. Moramo naći uzroke ovakvih rezultata i prema tome razraditi kurikulum", zaključuje Vican.