Svaka 8. tvrtka u Hrvatskoj nosi 'titulu' brzorastuće

U poslovnom sektoru u Hrvatskoj udjel tvrtki koje se svrstavaju u kategoriju brzorastućih veći je od ukupnog prosjeka Europske unije, a u konkurenciji 10 zemalja tzv. Nove Europe približno smo u sredini.

Atribut brzorastuće tvrtke podrazumijeva prosječan godišnji rast broja zaposlenih veći od 10% godišnje, i to tijekom trogodišnjeg razdoblja, s tim da se u istraživanju u obzir uzimaju aktivne tvrtke s najmanje 10 zaposlenih na početku promatranog razdoblja. Prema najnovijem usporednom pregledu Eurostata u Hrvatskoj je takva približno svaka osma tvrtka, odnosno njih 1656 ili 12,5 posto ukupnog broja aktivnih poduzeća s više od 10 zaposlenih. U njima je pak zaposleno više od 114.000 osoba.

Propulzivnih sve više
Na razini EU udio brzorastućih tvrtki je nešto niži, 11,3%. Ukupno ih je oko 190.000, a o njihovoj važnosti i doprinosu rastu te otvaranju novih radnih mjesta govori i podatak da takva poduzeća pružaju posao za 16,4 milijuna zaposlenika u Uniji. Posljednjih godina udio brzorastućih se povećava, pa je tako u tri godine (u odnosu na 2014.) na razini EU povećan za 2,1 postotni bod ili oko 9,2 posto.

Isti trend bilježi se i u Hrvatskoj. Ipak, sektorski promatrano, Eurostatovi podaci sugeriraju da su perjanice brzog rasta kod nas i u EU ponešto drukčije raspoređene. U analizi Eurostata ističe se kako je udjel poduzeća s visokim rastom u izraženiji u uslužnim sektorima nego u ostatku poslovnog sektora, a najveći postotak ih je u sektoru Informacija i komunikacija (17%), Administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (15,3%) te Transportu i skladištenju (14% ).

Iz podataka za Hrvatsku proizlazi da se najveći udjel brzorastućih bilježi u Transportu i skladištenju (16% odnosno 120 tvrtki s više od 6700 zaposlenih) i u djelatnosti Informacija i komunikacija (15%, odnosno 90-ak tvrtki s ukupno više od pet tisuća zaposlenih).

Irci - prvaci
Udjelom brzorastućih tvrtki među ukupno aktivnima s najmanje 10 zaposlenih u EU prednjače Irska (16,5%), Španjolska (15%), Portugal (14,2%) i Nizozemska (13,9%), dok ih je na Cipru i u Rumunjskoj manje od tri posto, a zanimljivo je primijetiti da je među ispodprosječnima i Austrija sa 7,8% brzorastućih.

U trogodišnjem razdoblju (u usporedbi s 2014.) najviše je porastao udjel brzorastućih poduzeća u Portugalu (sa 8,6 na 14,2%) te u Španjolskoj i Sloveniji (za 5,4 postotna boda). Od zemalja tzv. Nove Europe nešto veći udjel brzorastućih u odnosu na hrvatskih 12,5 posto imaju Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija, dok je u Češkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji i Estoni on manji.