Superračunala u pogonu: nakon Bure stigao Supek

Najjače hrvatsko superračunalo, nazvano Supek, prvo petaskalarno računalo u Hrvatskoj ostvareno tehnologijom HPE Cray s ukupno 8384 procesorske jezgre i 81 grafičkim procesorom, s 32 TB radne memorije, koje daje snagu od 1,25 PFLOP/s, predstavljeno je javnosti potkraj ožujka ove godine.

Superračunalo Supek na raspolaganju je korisnicima kojima treba računalstvo visokih performansi (high-performance computing ili HPC), koji izvode aplikacije s vrlo visokim zahtjevima za performansama i kapacitetom različitih računalnih resursa – procesorskih jezgri – ubrzivača poput grafičkih procesora, radne memorije, spremišta te mrežne povezanosti.

Nastalo je u sklopu nacionalnoga strateškog projekta ‘Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak‘ (HR-ZOO) koji provode Sveučilišni računski centar (Srce) i partneri i u kojemu je izgrađena mreža od pet podatkovnih centara u četiri grada, čime su osuvremenjene i tehnološki usklađene dvije usluge – napredno računanje i virtualni podatkovni centri. Tim je superračunalom uspostavljena jedinstvena nacionalna zajednička e-infrastruktura za razvoj istraživačkih, inovacijskih i poslovnih kapaciteta znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj već godinama postoji i superračunalo Bura, i to u Centru za napredno računanje i modeliranje (CNRM) Sveučilišta u Rijeci. U početku se upotrebljavalo samo za znanstvenoistraživački rad, ponajprije Sveučilišta u Rijeci, ali od 2021. u cijelosti je omogućen pristup i ostalim znanstvenicima i gospodarstvu. Upotrebljavaju ga automobilska i farmaceutska industrija, energetika, inženjerstvo, hidrotehnika, brodogradnja...

Ostvarena je suradnja s tvrtkama iz Hrvatske i Europske unije kao što su Rimac Automobili, Xellia, In silico, Kongsberg Maritime, Lürssen Design Center Kvarner, Hydrotec, BfG DE, Kolektor, Gecom... HPC Bura priprema se za prihvat podataka s jednog od najvećih teleskopa na svijetu, Opservatorija Vere C. Rubin (VRO). Za tu se namjenu oprema novom podatkovom infrastrukturom jer se očekuje priljev velike količine podataka, pa Bura postaje jedno od važnijih superračunala koja se primjenjuju u astronomiji.

– Pristup HPC-u Bura i projekti povezani s njime mogu se ugrubo svrstati u tri kategorije: znanstvenoistraživački projekti, strateški projekti suradnje Sveučilišta i njegovih sastavnica s gospodarstvom te komercijalna upotreba. Znanstvenoistraživački i strateški projekti s industrijom ubrajaju se u kategoriju projekata koji ostvaruju pravo na efektivno neograničen pristup HPC-ovim resursima.

Tu su izrazito važni projekti iz područja fizike, astrofizike i biokemije, biotehnologije i straživanja lijekova, kao i strateški projekti Sveučilišta – EDIH Adria i North Adriatic Hydrogen Valley. Suradnja i projekti s industrijom, ako su komercijalni, predvođeni Tehničkim fakultetom ili Centrom za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci, najčešće uključuju i komercijalni zakup računalnoga kapaciteta, što je uobičajen pristup u većini svjetskih HPC-ovih centara. Područje primjene HPC-a Bura izrazito je raznoliko: od klimatologije, energetike, medicine i razvoja lijekova do fizike, digitalnih tehnologija i inženjerstva općenito.