Šuker se zadužuje za još 4,5 mlrd. kuna

Ministarstvo financija priprema novo izdanje kunskih obveznica s valutnom klauzulom u eurima, vrijedno 4,5 milijardi kuna i s rokom dospijeća 15 godina, doznaje Business.hr. Upravo u tom kontekstu valja gledati i jačanje kune zbog kojega je HNB u proteklih desetak dana dva puta reagirao na deviznom tržištu pokušavajući (neuspješno) zadržati tečaj iznad 7,2 kune za euro: jačanje kune bankama ide u prilog jer će tako povećati eursku protuvrijednost obveznice. Oduku o novom izdanju obveznica svakako je morao ubrzati rastući proračunski deficit – koji je do kraja lipnja dosegnuo 7,71 milijardu kuna u usporedbi sa 8,61 milijardi deficita planiranog za čitavu godinu. Ukupni proračunski prihodi pritom su u odnosu na isto razdoblje lani pali 1,6 posto, na 51,91 milijardu kuna, dok su rashodi povećani 0,6 posto, na 59,61 milijardu kuna, doznaje se iz Ministarstva financija.

Ove je godine Ministarstvo financija Ivana Šukera izdalo dvije emisije obveznica, kunskih i eurskih, obje na domaćem tržištu. Vrijednost tih izdanja iznosila je 3,5 milijardi kuna odnosno 350 milijuna kuna, što je najvećim dijelom iskorišteno za refinanciranje dospjelih dugova. Ove je godine Ministarstvo financija za oko 1,3 milijardi kuna povećalo i obveze po trezorskim zapisima – zaključno s posljednjom aukcijom u četvrtak ukupna vrijednost upisanih trezoraca iznosila je 13,48 milijardi kuna, u usporedbi sa 12,13 milijarde kuna krajem prošle godine.

Krajem srpnja, prema dostupnim podacima Ministarstva financija, na naplatu dospijeva 857,8 milijuna dolara obveznice Londonskom klubu vjerovnika, a u drugoj polovici godine na naplatu dolazi još oko 170 milijuna eura glavnice dugoročnih kredita. S druge strane, Ministarstvo financija još ima mogućnost povući dodatnih 500 milijuna dolara u skladu s dogovorom postignutim prilikom lanjskog izdanja euroobveznica u SAD-u, iako je pitanje koliko bi to bilo isplativo s obzirom na tečaj dolara prema euru odnosno kuni. U Ministarstvu financija, komentirajući činjenicu da je u šest mjeseci deficit dosegnuo 89,5 posto plana za čitavu godinu, napominju da će se u srpnju i kolovozu proračun bolje puniti, te da je dio troškova prije stigao na naplatu, dodajući da je i prošle godine u prvom polugodištu iskorišten najveći dio planiranog deficita. Međutim, u predkriznoj 2007. i 2008. godini u prvoj polovici godine proračun uopće nije bio u minusu – ostvareni su suficiti.

U svakom se slučaju čini neizbježnim da će deficit biti povećan rebalansom, kao što je bilo i u protekle tri godine. Prema najavama iz Ministarstva financija moguća su dva rebalansa: prvi, u srpnju, riješio bi pitanje šteta od poplava i troška referenduma, a tek bi drugi, u rujnu, mogao biti opsežniji – nakon što se vidi kakve je prihode donijela turistička sezona.