Šuker se sprema u Ameriku po novi kredit

U iduća tri tjedna tjedna ministar financija Ivan Šuker morat će skupiti gotovo sedam milijardi kuna kako bi otplatio pristigle dugove. Sedmogodišnje euroobveznice u iznosu od 500 milijuna eura stižu na naplatu 24. veljače, a već 8. ožujka mora isplatiti i domaće izdanje obveznica od tri milijarde kuna.

Kredit Svjetske banke
Iako je ukupna otplata dugova ove godine tek neznatno manja nego lani, u Ministarstvu financija danas su mnogo ležerniji. Novca ima dovoljno. Još potkraj prošle godine ministar Šuker je rekao je da im je namjera vanjske dugove pokriti zaduživanjem u inozemstvu, a domaće obveze refinancirat će kod kuće. Time želi više novca ostaviti privatnom sektoru.

Za otplate koje dolaze dijelom će se iskoristiti novac prikupljen jesenas izdanjem 1,5 milijardi dolara obveznica u SAD-u, a poslužit će i nedavno odobreni kredit Svjetske banke od 200 milijuna eura. Ono što bude nedostajalo Ministarstvo financija, čini se, prikupit će početkom ožujka na domaćem tržištu. No, osim otplate dugova koja je uglavnom koncentrirana u prvom kvartalu, Ministarstvo financija mora osigurati i oko 8,5 milijardi kuna za financiranje proračunskog deficita. Kada će se hrvatska delegacija uputiti na inozemnu turneju po kredite, još nije definirano, ali u financijskim krugovima spominje se proljeće, u travnju ili svibnju. Kao i jesenas, prilično je izvjesno da će Šuker zaputiti u Ameriku po novac. Ta je staza trenutačno najbolje “utabana”.

‘Dinamična ekonomija’
Američki investitori, uglavnom kupci posljednjih hrvatskih obveznice, nedavno su u, sklopu turneje po jugoistoku Europe, posjetili i Hrvatsku. U razgovorima s domaćim predstavnicima financijskog sektora ostavili su dojam da će Hrvatsku vrlo rado i ubuduće kreditirati. Doživljavaju je kao buduću članicu EU koja ima dinamičnu ekonomiju i kupnju njezinih obveznica ne smatraju većim rizikom. Više ih brinu neke članice EU. Osim toga, prilikom prethodnog izdanja 1,5 milijardi dolara obveznica ostavljena je mogućnost za njegovo proširenje. To znači da nisu potrebne veće tehničke pripreme, tek odlazak po novac kojeg u Americi sada ima “na izvoz”. Međutim, ustrajno zaduživanje i povećanje ionako visokog vanjskog duga Hrvatskoj dugoročno sigurno ne donosi ništa dobro.

Deficit proračuna bit će ipak veći
Osim otplate dugova, Ministarstvo financija mora osigurati oko 8,5 milijardi kuna za financiranje proračunskog deficita. No, analitičari vjeruju da će za te potrebe ipak trebati više novca. Vlada je planirala deficit od 2,5 posto BDP-a, ali on se temelji na očekiva-nom rastu od 0,5 posto. No, vrlo je izgledno da će ekono-mija pasti oko jedan posto, a to znači i manje prihode.