Šuker: Izvoznicima u 2010. iz proračuna 220 milijuna kuna

Tri su zablude hrvatskoga gospodarstva - rekao je Siniša Grgić u prezentaciji na početku Okruglog stola 'Hrvatski izvoz i državni proračun u 2010.' Prva je kako je Hrvatska u krizi smanjila uvoz hrane za 38 posto, a izvoz je porastao gotovo 22 posto.

Međutim, rekao je Grgić, na svakih 100 izvezenih kuna 33 kune odlaze nekom drugom izvan Hrvatske. Druga je zabluda da moramo čuvati radna mjesta u našim brodogradilištima, no, za jedno takvo mjesto gubimo, tvrdi Grgić, tri na drugoj strani. Brodogradilišta su opterećena s 12 milijardi kuna obveza, uz gubitke od 1,3 milijarde kuna na godinu. Treća je zabluda uspjeh hrvatskog turizma za koji ministar Damir Bajs tvrdi da su ostvareni prihodi od 54 milijarde kuna. Međutim, s obzirom na to da je ostvareno više od 57 milijuna noćenja, prema izračunima Izvoznika ispalo bi da je svaki gost na dan trošio oko 950 kuna, što je, smatra Grgić, nerealno, zaključivši da je Hrvatska od turizma mogla uprihoditi 25 milijardi kuna. Grgić je postavio pitanje što se u Hrvatskoj subvencionira i kako bi se sredstva mogla usmjeriti na izvoz.

Na taj problem pokušali su na Okruglom stolu odgovoriti ministar financija Davor Šuker, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, Ljubo Jurčić, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb, predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, glavni direktor HUP-a Đuro Popijač i domaćin Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika.Ministar Šuker je rekao da će se za 2010. donijeti nominalni proračun na ovogodišnjoj razini, možda čak i manji, a iz njega bi izvoznici trebali dobiti 220 milijuna kuna. Problem brodogradilišta postoji, i za njega je u ovoj godini izdvojeno 1,6 milijardi kuna, s tim da će država izdvojiti još 250 do 300 milijuna kuna do kraja godine. Oko 3,5 milijardi kuna subvencionirana je i poljoprivreda, a restrukturiranje je ostavljeno za vrijeme nakon ulaska u EU. No, Šuker je napomenuo da ne treba gledati samo državu. Za razvoj privrede postoje i banke, rekao je, koje imaju novca, ujedno ih diskretno prozvavši s obzirom na to da treba pogledati kako ih one plasiraju u hrvatsko gospodarstvo.

Šuker je u tom smislu napomenuo da će do kraja godine Hrvatska banka za obnovu i razvoj iz proračuna će dobiti gotovo 500 milijuna kuna; 220 milijuna za povećanje temeljnog kapitala, a 260 milijuna kuna za poticaje gospodarstvu.Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev dodao je da je ova banka dala veliku potporu izvoznicima, rekavši da im je u prvih devet mjeseci ove godine plasirala 3,4 milijarde kuna, 36 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Potkrijepio je to podatkom da od ukupnog broja odobrenih kredita na izvoznike otpada 75 posto. No, napomenuo je, i u preostalih 25 posto bilo je kreditiranih projekata vezanih uz izvoz. Osim toga, vrlo važan segment u kojemu je HBOR pomogao izvoznicima jest povećanje osiguranja izvoza, gdje je banka otplatila 59 odšteta u visini od 15 milijuna kuna, naknadno naplativši taj iznos od osiguranja. U konačnici, od ukupno plasiranih sredstava, 30 posto ih je bilo reprogramirano.

Hrvatska privreda kroz razne obliker dobiva od države 14,8 milijardi kuna subvencija, no Darinko Bago je upozorio da to nisu jedine. Pitao se tko plaća subvencije građanima za struju i plin ustvrdivši tako da su one u toku godine još i veće. Zato treba vidjeti što sa subvencijama, što je i bila intencija ovog skupa. No, Željko Lovrinčević im je odgovorio da je, uprkos ugodnom iznenađenju nakon Grgićeve prezentacije, ipak na kraju razočaran raspravom. Rekao je da su detektirali probleme, ali su tok rasprave usmjerili prema preraspodjeli državnog novca, što nije dobro. Naveo je niz poteza koji se moraju poduzeti mimo te preraspodjele. Treba otkriti uzrok pada izvoza, kako podići konkurentnost (za koju je Darinko Bago rekao da je ove godine pala osam posto) te nema umreženog sustava, od ministarstava preko agencija do ostalih ustanova koje će biti na usluzi izvoznicima.

- Sustav je trom, ne mijenja se i ne prilagođava se novim okolnostima globalne ekonomije - rekao je Lovrinčević.Dodao je da nam je izuzetno važna mikroekonomska reforma, razvoj ekonomske diplomacije, a posebno je težište stavio na obrazovanje, jer nam nedostaje inženjera koji će pokrenuti prerađivačku industriju. Onda možemo, rekao je, razgovarati i o promjeni strukture subvencija. Darinko Bago je potvrdio vrlo veliku važnost razvoja obrazovanja i znanosti, rekavši da se znanstvenici mogu razvijati i u korporacijama, a ne samo institutima. Kad je riječ o izvozu, rekao je da su u prvih devet mjeseci dobivali pritužbe od izvoznika kako su preskupi. Ovdje se prije svega misli na politiku tečaja kune. Pa iako se o tome malo govorilo, što je kritizirao jedan poduzetnik, na to je ipak upozorio Ljubo Jurčić u svojoj raspravi.

Bago se pitao tko će stati iza izvoznika i podupirati ih da bi mogli puniti proračun, rekavši da je u takvoj situaciji teško biti konkurentan. U jednom trenutku je zavapio upitavši prisutne koja je hrvatska roba na stranom tržištu. Popijač se nadovezao tvrdnjom da u takvoj situaciji poduzetnici gube entuzijazam i prirodno se okreću uvozničkom poslu, ukazavši na svjjetli primjer Pastor grupe koja ima skuplju proizvodnju vatrogasnih aparata, iako ih može nabavljati jeftinije i tako plasirati na tržište.

- Osim toga, velik je i problem naš sustav javne nabave, gdje je osnovni kriterij najniža cijena. Pritom se u drugi plan stavljaju ostale kvalitativne komponente ponude - rekao je Popijač. Zaključeno je da su subvencije svakako potrebne, ali one efikasne. Jurčić je rekao da poticaju koji se daju na kraju proizvodnog ciklusa služe za pokrivanje gubitaka, i tu je, smatra, naša greška. Trebalo bi poticati nove investicije i razvoj proizvodnje, a ne da se uz dobre tvrtke šlepaju one loše.