Šuker bez panike zbog duga od 15,7 milijardi kuna

Državnom proračunu u prvom kvartalu ove godine na naplatu dolazi, prema podacima Ministarstva financija i HNB-a, 543 milijuna eura obveznica i 206 milijuna eura kredita, te tri milijarde kuna domaćih obveznica, no za razliku od prošle godine, Vlada, a i stručna javnost, ne paničare zbog eventualne nemogućnosti refinanciranja tih obveza. Svi se slažu kako će, zbog smirivanja situacije na međunarodnom financijskom tržištu, kao i približavanja Hrvatske EU-u, država moći bez problema refinancirati dugove. Prva tranša ovogodišnjeg duga od 500 milijuna eura dolazi na naplatu 24. veljače, 8. ožujka na račun stiže tri milijarde kuna domaćih obveznica, a u prvom kvartalu ćemo morati vratiti i 206 milijuna eura sindiciranog kredita.

Dolarske obveznice
Ukupno će u 2010. na naplatu doći tri milijarde kuna i 1,75 milijardi eura obveznica i kredita, odnosno ukupno 15,7 milijardi kuna, koje će se refinancirati novim obveznicama i kreditima tako da neće doći do povećanja ukupnog duga na ime tih transakcija. Službene informacije Ministarstva govore kako država namjerava kredit od 200 milijuna eura Svjetske banke iskoristiti za refinanciranje duga, a iz toga ministarstva neslužbeno su demantirali pisanja medija da će država većinu likvidnosti koju će osloboditi HNB preusmjeriti u refinanciranje ovogodišnjeg duga i “oteti“ sredstva namijenjena gospodarstvu.

Iako u Ministarstvu nisu htjeli ništa kazati o načinu na koji će se refinancirati dug u prvom kvartalu, moguće je da će osim sredstava Svjetske banke biti upotrijebljen i eventualni “ostatak“ od 1,5 milijardi dolara obveznice izdane krajem 2009. Tako se još uvijek ne zna hoće li država novac tražiti putem obveznica ili kredita na domaćem ili stranom tržištu, iako je ministar Ivan Šuker kazao kako će se domaći dug financirati u Hrvatskoj, a strani u inozemstvu.

Nabijanje kamata
Sama činjenica da ni mediji ni analitičari ne prave paniku oko mogućnosti refinanciranja duga pohvalna je stvar za Šukera, koji bi svemu dodao da i vjerodostojnost državnog proračuna utječe na takvu klimu. Novinari koji prate Ministarstvo financija znaju s koliko “paranoje“ ministar Ivan Šuker reagira na bilo kakvo kritično pisanje o državnim financijama, tvrdeći da inozemni investitori i to koriste da bi nabili kamate hrvatskim obveznicama, a da nije jedini ministar koji tako nastupa dovoljno govore i bijesni medijski istupi grčkih i španjolskih dužnosnika.

- Ništa što se događa u svijetu, uključujući urednike stranih medija, nije ni slučajno ni nevino - zavapio je Jose Bianco, španjolski ministar javnih radova. U svakom slučaju, ovogodišnji start sezone refinanciranja dugova (što ne povećava državni dug) i financiranja deficita državnog proračuna daleko je od atmosfere straha koji je obilježio prvu polovicu 2009. Skeptici bi rekli kako je svako dobro za neko zlo, jer se Vladi sada, kada se lakše zadužiti, otvara veći manevarski prostor da manjom disciplinom u kontroli rashoda i prihoda opet zaboravi na potrebu konsolidacije državnog proračuna.