Studentima se nudi čak 117 natječaja za stipendiranje

Da imam ponovo priliku, ne bih razmišljao ni sekunde nego bih se odmah počeo pakirati. Zato bih preporučio svim studentima koji se osjećaju otvorenima prema novim iskustvima i dovoljno hrabrima da odu na drugi kraj svijeta, da se prijave za stipendiju jer će im to iskustvo istinski otvoriti oči«, poručio je zagrebački student Miroslav Vučković nakon što je u okviru razmjene Nacionalnog sveučilišta u Singapuru i matičnog sveučilišta u Zagrebu koristio stipendiju kineskog top-sveučilišta.

Stipendija je iznosila 400 eura na mjesec i bila je dovoljna za osnovne životne troškove i smještaj u kampusu. Osim što je tijekom razmjene uspio posjetiti Bali, Vijetnam, Kambodžu i Tajland, Vučković je učio kineski, isprobao japansku, korejsku, indijsku i zapadnjačku hranu (po cijeni prosječnog obroka za studente od 10 kuna), trenirao je mačevanje te upoznavao kulturu življenja. Iako je Singapur poznat kao grad novčanih kazni, začudio se za što se sve mogu naplatiti - od pljuvanja na ulici ili bacanja otpadaka, ne puštanja vode u toaletu do unošenja lokalnog voća u javni prijevoz.

Boravak prosječnog zagrebačkog studenta u Singapuru otežao je jedan mali detalj - nemogućnost kupnje žvakaćih guma, čija je prodaja strogo zabranjena. Iako je prema posljednjim podacima Ministarstva obrazovanja, mobilnost hrvatskih studenata vrlo niska (oko 0,4 posto), prije svega zbog administrativnih i financijskih prepreka (stipendije se u Hrvatskoj oporezuju), sve je više studenata koji konkuriraju za njih.

Prema informacijama Instituta za razvoj obrazovanja, organizatora najvećeg sajma stipendija u državi koji je ovih dana otvorio i Zakladu za stipendiranje, trenutačno je našim studentima u ponudi čak 117 otvorenih natječaja za stipendiranje. Većina ih se nudi za prijavu do kraja godine, a uz najčešća odredišta - Ameriku, Englesku, Njemačku i Italiju - u ponudi je i niz bližih (Češka, Mađarska), ali i daljih programa (Japan, Kina, Australija). U Institutu kažu da je posljednjih godina zabilježen interes studenata upravo za egzotične zemlje. Glavni je razlog u težnji mladih za upoznavanjem sa što različitim kulturama.

Ono što studente iznenadi prilikom odlaska na neko od svjetskih sveučilišta je mnogo stroži režim i puno više rada no što su navikli na hrvatskim sveučilištima. U iskustvu koje je zagrebački student Miroslav Vučković odlučio podijeliti nakon povratka iz Singapura u priči objavljenoj na jedinom hrvatskom portalu o stipendijama, očito je koliko je bio iznenađen motiviranošću i konkurentnosti studenata.

»Jako je teško upisati se na jedno od tri državna sveučilišta, a oni koji uspiju smatraju se pravim sretnicima. No i kada se upišu, mladi Singapurci su izloženi jako velikom stresu tijekom svog studija«, piše Vučković. Tako se tipičan kolegij na Nacionalnom singapurskom sveučilištu sastoji od tri sata predavanja i sedam sati samostalnog rada na tjedan. Većina kolegija ne sastoji se samo od ispita, nego se ocjenjuje i aktivnost na nastavi, skupni projekti i individualni zadaci. Na svim kolegijima se zahtijeva puno, s naglaskom na kvalitetu.

Potrebni dokumenti
Na većini se natječaja traži slična dokumentacija, a ona se sastoji od životopisa i opisa studijskih planova na hrvatskom i engleskom jeziku, preporuke profesora i prijepisa ocjena položenih ispita. Administrativna pitanja vezana uz dobivenu stipendiju relativno se brzo rješavaju (viza, smještaj) i većina korisnika stipendija s tim nema problema.