Struka odlučila: Hrvatska će graditi nuklearku

Po potrošnji električne energije, uspoređujući Hrvatsku s državama članicama EU, na samom smo začelju, a na pitanje kako ćemo je dobivati, odnosno proizvoditi, odgovoriti bi trebala strategija energetskog razvitka Hrvatske koja je danas stavljena na jednomjesečnu javnu raspravu. Oko sadržaja strategije u kojem se izgradnja nuklearke spominje kao jedan od načina osiguravanja energetske samodostatnosti zemlje najviše se lome koplja i prije same rasprave u javnosti.

Gleda li se mišljenje energetskih stručnjaka, nuklearka bi se mogla graditi, poručio je to javno predstavljajući strategiju Damir Polančec, ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade. Stavljajući se u položaj glasnogovornika struke, Polančec je iznio da od tri predložena scenarija novih energetskih investicija stručnjaci najbolje ocjenjuju onaj koji predviđa izgradnju nuklearke od 1000 megavata snage te termoelektrane na ugljen od 600 megavata snage.

Da će upravo izgradnja nuklearke i, ako se za nju Hrvatska odluči, njezina lokacija biti okosnica polemike u idućim tjednima, predviđa i Yuri Afanafiev, stalni predstavnik programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici Hrvatskoj, iz čijih je sredstava financirana izrada strategije.
- Industrija će željeti graditi jeftino, uz što brži energetski razvitak, dok će "zeleni" inzistirati na što čišćima i zdravijima izvorima energije. Vlada će morati pomiriti sve to u konačnici - poručio je Afanafiev pred početak rasprave o tome kako će izgledati hrvatska energetska budućnost "teška" 10 milijardi eura.