Stopa registrirane nezaposlenosti u siječnju 19,6%

Rast broja nezaposlenih iznad 334 tisuće rezultirao je rastom registrirane stope nezaposlenosti u siječnju na 19,6 posto. Nastavak negativnih trendova na tržištu rada posljedica je prije svega činjenice da se realni sektor još uvijek nije oporavio. Posljedično, zbog neizvjesnosti u pogledu brzine oporavka poslodavci su još uvijek neskloni snažnijem zapošljavanju pa je stvaranje novih radnih mjesta i dalje preslabo da bi potaknulo oporavak tržišta rada. Tako kretanja u realnom sektoru ne stvaraju potrebu za novim radnim mjestima.

U odnosu na siječanj prošle godine stopa nezaposlenosti porasla je za 1,8 postotnih bodova, a najviša je od svibnja 2003. godine. Prema procjeni HZZ-a, stopa anketne nezaposlenosti u siječnju je iznosila 12,6 posto. Velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti upućuje na činjenicu da znatan broj prijavljenih na Zavodu nije tamo radi zapošljavanja (oko jedne trećine prijavljenih) već da bi ostvarili određena socijalna prava. Uzme li se u obzir da jedan dio ostvaruje primanja od neprijavljenog rada,utjecaj je dvostruko negativan. Tako osim što se iz proračuna izdvajaju sredstva za naknade za nezaposlene, prihod od neprijavljenog rada (siva ekonomije) ne ulazi u porezni sustav.

Međutim, bez obzira na to, nezaposlenost je u posljednje dvije godine snažno porasla pa će u ovoj godini u fokusu biti upravo kretanja na tržištu rada. Očekujemo da će krajem ovog tromjesečja stopa nezaposlenosti doživjeti svoj vrhunac, nakon čega bi trebala početi padati pod utjecajem prvenstveno sezonskih kretanja. Početak oporavka tržišta rada očekujemo tek u drugoj polovini godine, uglavnom pod utjecajem baznog učinka, ali i blagog intenziviranja gospodarske aktivnosti.

Prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO) i podacima objavljenima na EUROSTAT-u za kraj 2010. godine, Hrvatska s anketnom stopom nezaposlenosti od 13,1% ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u SIE regiji. Pri tome treba naglasiti da su podaci o anketnoj stopi nezaposlenosti koju objavljuje EUROSTAT nešto viši od podataka DZS-a. Anketna stopa nezaposlenosti viša je jedino u Slovačkoj (14,5%). Osim toga, u zemljama regije se primjećuje znatno manja razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti nego u Hrvatskoj.