Što kaže statistika: Je li se Slovencima isplatila nezavisnost?

U usporedbi s 1991. godinom slovensko je stanovništvo ostarilo, Slovenci žive osam godina duže, a za kilogram kruha trebaju raditi trećinu kraće nego prije osamostaljenja.

Sloveniju u usporedbi s 1991. godinom posjećuje tri i pol puta više turista. Godine 1991. Slovenija je ostvarila 1,4 milijuna turističkih dolazaka, a 2017. čak tri i pol puta više, piše portal Siol.net.

Prvoga siječnja 1991. prosječna starost stanovnika Slovenije bila je 35,9 godina, a 27 godina kasnije porasla je na 43,2 godine. Snažno se smanjio broj mladih stanovnika, a povećao se broj stanovnika starijih od 65 godina. Životni vijek prosječnog Slovenca značajno se produžio pa tako prosječni stanovnik Slovenije danas živi osam godina duže nego 1991.

Smanjio se udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći. On je 1992. godine dosezao 78,4 posto, a danas je samo 58,4 posto.

Cijene su od 1991. godine ipak rasle sporije u odnosu na plaće. Tako su Slovenci za kilogram kruha 2017. trebali raditi za trećinu manje nego 1991. dok su za kilogram kave 1991. morali raditi čak četiri puta više nego danas. Za novi automobil Renault Clio Slovenci danas trebaju raditi upola kraće nego 1991.

Bruto društveni proizvod Slovenije po stanovniku bio je 1991. četiri puta niži nego 2017. Godine 1991. iznosio je 5.100 eura, a 2017. oko 21 tisuću eura. Valja imati na umu da je prve dvije godine slovenske nezavisnosti prvenstveno zbog gubitka jugoslavenskog tržišta slovenski BDP snažno padao (godine 1991. pao je 8,9 posto, a 1991. 5,5 posto).

Njemačka je svih ovih godina slovenske nezavisnosti najvažniji trgovinski partner Slovenije. Snažno je povećana trgovina s Austrijom, a od država izvan EU uzlet bilježi robna razmjena s Rusijom i Kinom.