Što je sve neoporezivo? Poslodavac radniku može godišnje ‘isplatiti‘ i 50.000 kuna, a da se na to ne plati porez

Ako se zbroji nekoliko neoporezivih isplata koje poslodavac godišnje može isplatiti svome zaposleniku, dobije se iznos od 50.000 kuna. U taj iznos uključili smo 7500 kuna koje radnik godišnje može dobiti kao nagradu, uplatu u treći stup, dobrovoljno zdravstveno osiguranje, troškove prehrane, darove za djecu, pa čak i potporu za novorođenče.

S obzirom na to da je došlo do nekoliko poreznih izmjena u posljednje vrijeme, donosimo pregled neoporezivih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima. Od brojnih izvora, pokušali smo sve neporezive primitke sumirati na jedno mjesto.

A to su:

- osobni odbitak povećan je na 4000 kuna (s 3800 kuna), što znači da se do tog iznosa ne plaća porez

- prigodne nagrade tijekom godine ukupno po osobi mogu biti 3000 kuna, u što ulaze božićnice, regresi i uskrsnice. Ovo je povećanje od 500 kuna.

- dar djetetu koje je do kraja tekuće godine navršilo 15 godina starosti - 600 kuna, a dar u naravi - kupnjom dobara - 600 kuna

- nagrada za radne rezultate neoporezivo godišnje može biti do 5000 kuna

- potpora za novorođenče, a to je do 28 dana starosti, može biti do 10.000 kuna

- premija dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do 2500 kuna godišnje

- uplata dobrovoljne mirovinskre štednje - do 6000 kuna godišnje, a poslodavac time umanjuje osnovicu poreza na dobit. Isto tako, isplata mirovine je od 1. siječnja 2019. neoporeziva

- troškovi prehrane radnika za vrijeme radnog odnosa (paušalno) - do 5000 kuna.

- podmirivanje stvarno nastalih troškova prehrane prema vjerodostojnoj dokumentaciji do 12.000 kuna. Stručnjaci savjetuju oprez jer su kod ovih mjera mogući razni praktični izazovi. Računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem

- troškovi ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga za odmor radnika (Odluka o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj, NN 125/19) - do 2500 kuna

- neoporeziv iznos dnevnice za službena putovanja i za rad na terenu u tuzemstvu te od 1. rujna 2019. iznos neoporezive pune dnevnice umjesto 170 kuna iznosi 200 kuna, a pola dnevnice umjesto 85 kuna iznosi 100 kuna. To znači da poslodavci svojim radnicima za dane službenog puta od 1. rujna 2019. neoporezivo mogu isplatiti dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu koje traju više od 12 sati dnevno i dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu do 200 kuna, a dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 100 kuna.

- troškovi smještaja radnika za vrijeme radnog odnosa temeljem vjerodostojne dokumentacije bez obzira jesu li smještaj oni ugovorili ili je radnik sam pronašao svoj podstanarski stan

- naknada troškova redovnih programa vrtića za djecu zaposlenika temeljem vjerodostojne dokumentacije, do visine stvarnog troška. Nema vrijednosnog limita, nego se nadoknađuje stvarni trošak iz vrtića koji posluju uz odobrenje nadležnog ministarstva. Vjerodostojnom dokumentacijom smatra se odluka poslodavca o isplati naknade, uplatnica i/ili ugovor.

- naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa. Zakon uređuje da u cenzus od 15.000 kuna za uzdržavanog člana ne ulaze naknade učenicima dualnog obrazovanja. Isto tako, naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju se drugim dohotkom

- predujam poreza na dohodak od drugog dohotka kojeg ostvaruju učenici i studenti na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga obračunava se na iznos primitka nakon odbitka propisanog neoporezivog iznosa od 15.000 kuna i osnovnog osobnog odbitka

- proširuje se obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno dohotkom se ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina.