Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2021

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

Izvor: www.lider.media · Autor: Domagoj Mataić  

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

Prema mišljenju tržišnih analitičara 2021. godina je godina SPAC-a. SPAC (special purpose acquisition company) je subjekt kojim se javno trguje i koji postoji isključivo radi prikupljanja novca i stjecanje postojećih privatnih poduzeća, a nedavno ga je Mate Rimac, o čemu smo i pisali, u intervju za Bloomberg spominjao kao opciju izlaska na burzu. Naime, SPAC je puno jeftiniji i jamči brži izlazak na burzu od IPO-a, ali donosi i više rizika. Primjerice, dionice startupa Nikola Corporation su nakon izlaska na burzu putem SPAC-a pale s 80 dolara na današnjih 11.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane globalnom pandemijom.

Što je SPAC i kako funkcionira?
U doslovnom prijevodu, poduzeće za akvizicije s posebnom namjenom, u osnovi je fiktivna tvrtka (ne bavi se aktivnom poslovnom djelatnošću) koju su osnovali ulagači s isključivom svrhom prikupljanja novca putem IPO-a kako bi na kraju preuzeli drugo poduzeće.

Obično SPAC stvara ili sponzorira tim institucionalnih ulagača, profesionalni investitori s Wall Streeta, iz svijeta private equity ili hedge fondova, dok su čak i visoko profilni izvršni direktori poput Richarda Bransona i milijardera Tilmana Fertitta uskočili u trend i formirali vlastite SPAC-ove.

SPAC-ovi prolaze kroz tipičan proces IPO-a, iako sponzori javno ne identificiraju tvrtke koje traže za preuzimanje, kako bi izbjegli složeniji proces sa SEC-om. SPAC-u je dodijeljen simbol pod kojim se trguje na burzi, kao i svakom javnom poduzeću, a većina novca koji ulažu dioničari drži se na escrow računu.

SPAC-ovi uobičajeno imaju dvije godine za traženje privatnih tvrtki s kojima će se spojiti ili preuzeti. Predviđeni vremenski rok može biti vrlo lako ostvariv jer sponzori na početku mogu imati na umu određenu tvrtku ili industriju. Međutim, ako SPAC nije preuzeo niti jednu tvrtku u roku od dvije godine, novac se vraća dioničarima. To hipotetski čini SPAC-ove manje rizičnima od tradicionalnih IPO-ova. S druge strane, investiranjem u tradicionalni IPO dioničarima pripadaju dionice kojima se javno trguje, koje ne jamče povrat ulaganja.

SPAC-ovi obično imaju početnu javnu ponudu od oko 10 dolara po dionici. Većina novca prikupljenog tijekom IPO-a drži se na escrow računu, što znači da ga treća strana drži na čuvanju i obično ga ulaže u državne obveznice. Nakon što se ukaže prilika za preuzimanjem, održava se glasovanje kako bi dioničari SPAC-a glasovali za ili protiv. Više od 70 posto mora glasovati za da bi se odobrila odluka. Također ulagači mogu odlučiti likvidirati svoje dionice u bilo kojem trenutku. Nakon što se odluka izglasa, SPAC može dovesti dodatne ulagače, osobito ako mu je potrebno više kapitala za zaključiti posao.

Zašto SPAC umjesto IPO-a?
Poduzeće može odlučiti izaći u javnost putem SPAC-a u odnosu na IPO jer se proces može ostvariti brže, s manje povezanih troškova i opsežnim zahtjevima za financijsko objavljivanje. Akvizicija putem SPAC-a može se završiti u samo nekoliko mjeseci u odnosu na složeni proces postupka registracije IPO-a, koji mora biti upućen SEC-u, što može potrajati i do šest mjeseci.

Tvrtka se također može odlučiti za SPAC umjesto IPO-a kako bi demokratizirala proces kupnje dionica. - Svakodnevni ulagači često su izostavljeni iz IPO-a, budući da su alokacije dionica često rezervirane za akreditirane i institucionalne ulagače. - dodaje Sylvia Jablonski, glavna investicijska direktorica i suosnivačica Defiance ETFs, prvog ETF-a koji je usmjeren na ulaganja u SPAC-ove.

Cijene dionica novih tvrtki pri izlasku na burzu često znatno skaču iznad početne navedene cijene, čak i u prvih nekoliko minuta ili sati javnog trgovanja. Do trenutka kada prosječni investitor bude u mogućnosti kupiti dionicu, cijena može biti drastično viša od početne. Budući da SPAC-ovi omogućuju svim ulagačima da ulažu u njih od početka, to pomaže izjednačiti uvjete i pomoći svima da ostvare jednak prinos od rasta dionica, čak i ako nisu sigurni koje tvrtke sponzori planiraju preuzeti.

Primjeri uspješnih SPAC-ova
Otprilike 200 SPAC-ova izašlo je u javnost 2020., prikupivši oko 64 milijarde dolara ukupnih sredstava, gotovo jednako kao i svi prošlogodišnji IPO-i zajedno, navodi Renaissance Capital. WeWork, Virgin Galactic, DraftKings, Opendoor i Nikola Motor Co. neki su od najpoznatijih primjera.

Azijska aplikacija Grab, koji nudi usluge od vožnje i dostave hrane, pa sve do internetskog bankarstva, namjerava izaći na Nasdaqu. Postignut je sporazum o spajanju vrijedan 39,6 milijardi dolara s američkom tvrtkom Altimeter Growth Corp. Što predstavlja najveći SPAC dogovor do sad.

Mogući rizici
Kao i kod bilo koje odluke o ulaganju, postoje prednosti i mane ulaganja u SPAC. Ulaganje u SPAC, predstavlja na neki način okladu na sponzore, njihov ugled i sposobnost da u roku od dvije godine nađu najuspješnije tvrtke za preuzimanja. Umjesto fundamentalne i financijske analize prilikom ulaganja u pojedinačne dionice, potrebno je veću pozornost usmjeriti na osnivače SPAC-a i koje industrije ciljaju za potencijalne akvizicije.

Ako SPAC uspješno preuzme tvrtku, investicija postaje jednako rizična kao i svako ulaganje u pojedinačne dionice, ako ne i rizičnija. Prosječan prinos za ulagače u SPAC iznosio je 9,3 posto godišnje od 2010. godine, pokazuju podaci iz izvješća Goldman Sachsa iz siječnja 2021. Međutim, to je oko 24 posto lošije od prinosa S&P 500 indeksa u istom razdoblju.

Bez obzira na povrat, jedna stvar se čini očigledna, SPAC-ovi će sigurno dobiti na popularnosti, osobito u Hrvatskoj u kontekstu Rimca. U prva dva mjeseca u 2021. godini, formiralo se gotovo 180 SPAC-ova, koji su prikupili više od 54 milijarde dolara, navodi SPACInsider.


Komentari članka

Vezani članci

Za Bobis planirano 27 milijuna eura, razmatra širenje izvan Dalmacije

02.11.2026.

Tommy Grupa dio novca iz IPO-a planira uložiti u Bobisovu tvornicu. Širenje mreže izvan Dalmacije dio je dugoročne strategije

Anthropic službeno predao zahtjev za IPO, ciljaju valuaciju od dva bilijuna dolara

28.10.2026.

Kompanija koja stoji iz AI alata Claude predala je zahtjev SEC-u za izlazak dionica na burzu Nasdaq, najavljujući potencijalno najveći IPO u povijesti u kojem želi prikupiti 100 milijardi dolara

Tommy na burzi: Privlačna priča koja traži mrvicu opreza

26.10.2026.

Što je dočekala Zagrebačka burza – svako novo prikupljanje kapitala domaćih kompanija novi je rekord. Početkom prošle godine ING-GRAD pribavio je 60,7 milijuna eura, što je već u srpnju nadmašilo Žito sa 130 milijuna eura. Ovogodišnja dokapitalizacija Bos

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Bit će teže doći do kineskih vozila: Uvodi se ozbiljno ograničenje u Europskoj uniji?!

13.10.2026.

Nakon dugog razdoblja intenzivnih pregovora između Kine i Europske unije, strane su navodno postigle dogovor o modelu koji će usporiti naglo kinesko širenje. Informacija potječe iz povjerljivog dokumenta u koji je Bloomberg imao uvid.

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk