Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2021

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

Izvor: www.lider.media · Autor: Domagoj Mataić  

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

Prema mišljenju tržišnih analitičara 2021. godina je godina SPAC-a. SPAC (special purpose acquisition company) je subjekt kojim se javno trguje i koji postoji isključivo radi prikupljanja novca i stjecanje postojećih privatnih poduzeća, a nedavno ga je Mate Rimac, o čemu smo i pisali, u intervju za Bloomberg spominjao kao opciju izlaska na burzu. Naime, SPAC je puno jeftiniji i jamči brži izlazak na burzu od IPO-a, ali donosi i više rizika. Primjerice, dionice startupa Nikola Corporation su nakon izlaska na burzu putem SPAC-a pale s 80 dolara na današnjih 11.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane globalnom pandemijom.

Što je SPAC i kako funkcionira?
U doslovnom prijevodu, poduzeće za akvizicije s posebnom namjenom, u osnovi je fiktivna tvrtka (ne bavi se aktivnom poslovnom djelatnošću) koju su osnovali ulagači s isključivom svrhom prikupljanja novca putem IPO-a kako bi na kraju preuzeli drugo poduzeće.

Obično SPAC stvara ili sponzorira tim institucionalnih ulagača, profesionalni investitori s Wall Streeta, iz svijeta private equity ili hedge fondova, dok su čak i visoko profilni izvršni direktori poput Richarda Bransona i milijardera Tilmana Fertitta uskočili u trend i formirali vlastite SPAC-ove.

SPAC-ovi prolaze kroz tipičan proces IPO-a, iako sponzori javno ne identificiraju tvrtke koje traže za preuzimanje, kako bi izbjegli složeniji proces sa SEC-om. SPAC-u je dodijeljen simbol pod kojim se trguje na burzi, kao i svakom javnom poduzeću, a većina novca koji ulažu dioničari drži se na escrow računu.

SPAC-ovi uobičajeno imaju dvije godine za traženje privatnih tvrtki s kojima će se spojiti ili preuzeti. Predviđeni vremenski rok može biti vrlo lako ostvariv jer sponzori na početku mogu imati na umu određenu tvrtku ili industriju. Međutim, ako SPAC nije preuzeo niti jednu tvrtku u roku od dvije godine, novac se vraća dioničarima. To hipotetski čini SPAC-ove manje rizičnima od tradicionalnih IPO-ova. S druge strane, investiranjem u tradicionalni IPO dioničarima pripadaju dionice kojima se javno trguje, koje ne jamče povrat ulaganja.

SPAC-ovi obično imaju početnu javnu ponudu od oko 10 dolara po dionici. Većina novca prikupljenog tijekom IPO-a drži se na escrow računu, što znači da ga treća strana drži na čuvanju i obično ga ulaže u državne obveznice. Nakon što se ukaže prilika za preuzimanjem, održava se glasovanje kako bi dioničari SPAC-a glasovali za ili protiv. Više od 70 posto mora glasovati za da bi se odobrila odluka. Također ulagači mogu odlučiti likvidirati svoje dionice u bilo kojem trenutku. Nakon što se odluka izglasa, SPAC može dovesti dodatne ulagače, osobito ako mu je potrebno više kapitala za zaključiti posao.

Zašto SPAC umjesto IPO-a?
Poduzeće može odlučiti izaći u javnost putem SPAC-a u odnosu na IPO jer se proces može ostvariti brže, s manje povezanih troškova i opsežnim zahtjevima za financijsko objavljivanje. Akvizicija putem SPAC-a može se završiti u samo nekoliko mjeseci u odnosu na složeni proces postupka registracije IPO-a, koji mora biti upućen SEC-u, što može potrajati i do šest mjeseci.

Tvrtka se također može odlučiti za SPAC umjesto IPO-a kako bi demokratizirala proces kupnje dionica. - Svakodnevni ulagači često su izostavljeni iz IPO-a, budući da su alokacije dionica često rezervirane za akreditirane i institucionalne ulagače. - dodaje Sylvia Jablonski, glavna investicijska direktorica i suosnivačica Defiance ETFs, prvog ETF-a koji je usmjeren na ulaganja u SPAC-ove.

Cijene dionica novih tvrtki pri izlasku na burzu često znatno skaču iznad početne navedene cijene, čak i u prvih nekoliko minuta ili sati javnog trgovanja. Do trenutka kada prosječni investitor bude u mogućnosti kupiti dionicu, cijena može biti drastično viša od početne. Budući da SPAC-ovi omogućuju svim ulagačima da ulažu u njih od početka, to pomaže izjednačiti uvjete i pomoći svima da ostvare jednak prinos od rasta dionica, čak i ako nisu sigurni koje tvrtke sponzori planiraju preuzeti.

Primjeri uspješnih SPAC-ova
Otprilike 200 SPAC-ova izašlo je u javnost 2020., prikupivši oko 64 milijarde dolara ukupnih sredstava, gotovo jednako kao i svi prošlogodišnji IPO-i zajedno, navodi Renaissance Capital. WeWork, Virgin Galactic, DraftKings, Opendoor i Nikola Motor Co. neki su od najpoznatijih primjera.

Azijska aplikacija Grab, koji nudi usluge od vožnje i dostave hrane, pa sve do internetskog bankarstva, namjerava izaći na Nasdaqu. Postignut je sporazum o spajanju vrijedan 39,6 milijardi dolara s američkom tvrtkom Altimeter Growth Corp. Što predstavlja najveći SPAC dogovor do sad.

Mogući rizici
Kao i kod bilo koje odluke o ulaganju, postoje prednosti i mane ulaganja u SPAC. Ulaganje u SPAC, predstavlja na neki način okladu na sponzore, njihov ugled i sposobnost da u roku od dvije godine nađu najuspješnije tvrtke za preuzimanja. Umjesto fundamentalne i financijske analize prilikom ulaganja u pojedinačne dionice, potrebno je veću pozornost usmjeriti na osnivače SPAC-a i koje industrije ciljaju za potencijalne akvizicije.

Ako SPAC uspješno preuzme tvrtku, investicija postaje jednako rizična kao i svako ulaganje u pojedinačne dionice, ako ne i rizičnija. Prosječan prinos za ulagače u SPAC iznosio je 9,3 posto godišnje od 2010. godine, pokazuju podaci iz izvješća Goldman Sachsa iz siječnja 2021. Međutim, to je oko 24 posto lošije od prinosa S&P 500 indeksa u istom razdoblju.

Bez obzira na povrat, jedna stvar se čini očigledna, SPAC-ovi će sigurno dobiti na popularnosti, osobito u Hrvatskoj u kontekstu Rimca. U prva dva mjeseca u 2021. godini, formiralo se gotovo 180 SPAC-ova, koji su prikupili više od 54 milijarde dolara, navodi SPACInsider.


Komentari članka

Vezani članci

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Novi stočarski div: Gradi se kompleks za 22 tisuće goveda i izvoz diljem svijeta

28.05.2026.

Brazil ulaže velika sredstva u jačanje izvoza goveda, a u saveznoj državi Rio Grande do Sul gradi se golemi kompleks koji bi mogao postati jedna od najvažnijih svjetskih izvoznih platformi za živa grla. Projekt pod nazivom Fazenda Sentinela zamišljen je k

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Kriza ne pogađa luksuzni turizam: Mlažnjaci i jahte puni i za 2027.

20.05.2026.

Dok ostatak turističkog sektora strepi zbog Bliskog istoka i cijena goriva, potražnja za luksuznim odmorima u Hrvatskoj i dalje raste

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1577 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1082 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk