Steže se obruč za zlouporabe olakšica u oporezivanju dobiti

Međusobna prebijanja ili kružne transakcije s ciljem umanjenja porezne obveze ubuduće neće prolaziti.

Poduzetnike u Hrvatskoj uskoro čeka još jedna zakonska novela u oporezivanju dobiti. Nakon što je korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit dodatno uvjetovano investicijama u dugotrajnu imovinu i zadržavanjem broja zaposlenih, uskoro slijedi dodatno sužavanje prostora za umanjenje porezne obveze.

Ovaj put sprječavanje je zlouporabe poreznih pogodnosti i izbjegavanja poreza u prvom redu usmjereno na povezane osobe, tj. matična i društva kćeri i takozvane neautentične aranžmane sklopljene (samo) radi korištenja poreznih pogodnosti. U obrazloženju prijedloga dopuna zakona za koji je otvorena javna rasprava ti se aranžmani opisuju i kao oni koji "ne odražavaju gospodarsku stvarnost". Te su zakonske dopune dio obveze usklađivanja s direktivama EU, pa se predlažu po hitnom postupku. Konkretno, riječ je o direktivi iz siječnja, o zajedničkom sustavu oporezivanja u Uniji koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, koja propisuje "minimalno pravilo protiv zlouporabe".

Njegovo uvođenje objašnjava se suzbijanjem agresivnog poreznog planiranja u slučaju "osnivanja aranžmana ili niza aranžmana koji s obzirom na sve relevantne činjenice i okolnosti nisu autentični". Kako se u domaćoj praksi najčešće manifestiraju takvi slučajevi, odnosno koja se konkretno ponašanja kod povezanih osoba time žele spriječiti? U Poreznoj upravi kažu nam tek da se najčešće radi o situacijama kad aranžman ili niz aranžmana "uključuju elemente koji imaju učinak međusobnog prebijanja ili poništavanja, kružnih transakcija, umjetnih konstrukcija ili niza transakcija koje se izvršavaju na način koji se ne bi inače upotrebljavao u razumnom poslovnom ponašanju".

Čini se da će ubuduće kod poreznika teže prolaziti pokušaji umanjenja porezne obveze kada se npr. unutar povezanih društava dio prihoda ciljano prebacuje na ona s poreznim gubitkom odnosno u zemlji koja manje oporezuje dobit. Slično vrijedi za sporna fakturiranja troškova raznih usluga. Porezni savjetnici, međutim, o svemu zasad nemaju komentara jer mahom nisu upoznati sa zakonskim prijedlogom.

No, kako pitanje (ne)autentičnosti aranžmana obično nije jednoznačno, u praksi treba računati na nove izvore nesporazuma poreznika i poduzetnika. Inače, s porezom na dobit poreznicima ove godine ne ide loše. U prvih devet mjeseci u proračun se slilo 4,67 milijardi kuna tog poreza, što je 12% ili pola milijarde više nego lani. Osim skorih dopuna zakona, dogodine se očekuju i proračunski učinci ograničenja uvedenih za olakšice za reinvestiranu dobit, dok će suprotne efekte za proračun imati gubici banaka zbog slučaja franak.