Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2009

Štednja građana veća od 123 milijarde kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Štednja građana veća od 123 milijarde kuna

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), štednja građana premašila je 123 milijarde kuna. Globalna financijska kriza očito je u mnogima probudila i možda pomalo zaboravljeni segment štednje.

Štednja građana, naime, proteklih je mjeseci rasla. Oročeni depoziti stanovništva tako su potkraj travnja ove godine iznosili 105,8 milijardi kuna, a potkraj prošle godine ukupno je bilo oročeno 101 milijarda kuna depozita građana. U istom razdoblju lani, odnosno potkraj travnja prošle godine, građani su imali oročeno 92,9 milijardi kuna.
Recesija i globalna kriza zasigurno su utjecale na svijest građana o nužnosti štednje, a oročavanju novca u bankama dodatno su pridonijele atraktivne kamatne stope koje su se u raznim akcijskim ponudama znatno povećavale u odnosu na ranije ponude kamatnih stopa. Tako slobodno možemo reći da je oročena štednja, kao klasični oblik štednje, ponovno došla u prvi plan i prema svemu sudeći tako će i ostati barem još neko vrijeme.

Ekonomisti, pak, upozoravaju da se više ne mogu očekivati značajno veće kamate na oročenu štednju, no i sadašnje kamate su i te kako dobre, bilo da je riječ o kamatama na kunsku ili štednju u eurima.

Zanimljivo je istraživanje koje je provela Erste Grupa, a koje je pokazalo navike štednje građana u srednjoj i istočnoj Europi. Austrija se oduvijek mogla pohvaliti visokim stopama štednje građana, a na kraju 2008. godine je osam od 10 Austrijanaca imalo neki oblik štednje. Jedan Austrijanac u prosjeku svakog mjeseca uštedi 190 eura, što prema statistikama znači i da štedi pet puta više nego prosječan Amerikanac i 10 puta više nego prosječan Kanađanin.

Austrijancima je draža štednja na dulja razdoblja, od dvije do četiri godine, Rumunji vole fleksibilne, kraće rokove do tri mjeseca, dok Česi, primjerice, preferiraju srednje razdoblje od oko dvije godine. Kada odlučuju što učiniti s novcem, i Česi najveći dio (69 posto) najradije ulažu u depozite i u stambene štednje, 12 posto u uzajamne fondove i devet posto u mirovinske fondove. Trenutačno je dodatno naglašena opreznost Čeha koji su počeli prebacivati svoj novac iz investicijskih fondova prema klasičnim depozitima niskog rizika. U Rumunjskoj štednja raste, dok banke ohrabruju odabir duljih rokova dospijeća. Hrvati, pak, najčešće štede u eurima, a sve više i u kunama, i to na razdoblje dulje od jedne godine.

U cijeloj je regiji sve prisutniji trend da se građani sve više okreću konzervativnim, manje rizičnim proizvodima, umjesto ulaganjima koja nude velike mogućnosti povrata. Dominantan način štednje koja se pojavljuje u svim zemljama je, čini se, oročena štednja uz fiksnu kamatu koja štiti klijente od nesigurnosti.

Sadašnja financijska kriza pokazala je da su se konzervativni proizvodi, poput štednih knjižica, već dva stoljeća održali kao siguran izbor.


Komentari članka

Vezani članci

U Fiskalizaciju 2.0 uključeno već više od 330.000 poduzetnika

15.11.2026.

Od 2027. počinje druga faza provedbe Fiskalizacije 2.0, kojom se obveza fiskalizacije eRačuna proširuje na obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, podsjetili su iz Ministarstva financija te najavili završetak razdoblja prilagodbe tom sustavu za prvu skupinu

Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

09.11.2026.

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk