Stečajna lavina: Kod najvećeg broja dužnika vjerovnici će ostati 100 posto kratkih rukava

Brkanić: Porezna uprava bi se sad morala pozabaviti slučajevima proboja odgovornosti članova društava koji su iznijeli imovinu iz tvrtki i praktički ostavili vjerovnike na cjedilu.

Blokirane tvrtke koje čeka stečaj jer ispunjavaju uvjete po novom Stečajnom zakonu koji 1. srpnja uvodi stečajni automatizam nakon 120 dana blokade, ipak su i veliki dužnici države, odnosno središnjem proračunu duguju 3,20 milijarde kuna. Podatak je to iz kratke analize Financijske agencije danas objavljene povodom informacije da od ukupno 23.357 blokiranih pravnih osoba na dan 31. ožujka ove godine, koje duguju 21,3 milijarde kuna, njih 19.236 ili 82,4% blokirano je 120 i više dana, dok njihov dug iznosi 19,7 milijardi kuna (92,5%).

U novoj kratkoj analizi po teritorijalnom kriteriju Fina iznosi i zanimljivu strukturu vjerovnika. Dakle, dok dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi iznosi 3,20 milijarde, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave on iznosi svega 180 milijuna kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 16,37 milijardi kuna. No, kako je nedavno iz Ministarstva pravosuđa najavljeno, većinu ovih dužnika čeka brza eliminacija s tržišta po kratkom postupku i to zahvaljujući pravilima skraćenog stečajnog postupka. To znači da nadolazeće stečajna lavina u stvari predstavlja uglavnom administrativni posao, i stoga neće opteretiti trgovačke sudove koji je, kako tvrde, stoga i spremno dočekuju, no zbog manjka imovine kod najvećeg broja ovih dužnika vjerovnici će ostati 100 posto kratkih rukava. Kao na tvorničkoj traci otvarat će se i zatvarati stečajevi, uz nepoznanicu koliko je pritom ovih dužnika koji su stvorili dug prema državi u iznosu nešto većem od 3 milijarde. U vezi toga među vjerovnicima čuju se i prvi neslužbeni prijedlozi kako bi trebalo objaviti posebnu listu dužnika koje čeka stečaj, a napravili su tri milijarde kuna dugova državnom proračunu, što bi bila svojevrsna lista srama i prepreka njihovim osnivačima da se nakon toga preko drugih ili novih tvrtki ponovo uključe u tržišne aktivnosti.

No, Vlado Brkanić, glavni urednik "RriF-a" tvrdi da od takve liste srama ne bi bilo nikakve koristi. To je prema njegovom mišljenju pokazala i lista dužnika, no smatra da Porezna uprava sad treba utvrditi novu listu tvrtke iz kojih je imovina prenesena na druga društva ili na druge osobe u cilju izbjegavanja podmirenja obveza državnom proračunu i ostalim vjerovnicima.

"Tu obvezu Porezna uprava ima prema Općem poreznom zakonu, pa bi se sad morala pozabaviti slučajevima proboja odgovornosti članova društava koji su iznijeli imovinu iz tvrtki i praktički ostavili vjerovnike na cjedilu. U konačnici to znači da Porezna treba pokrenuti postupke prisilne naplate prema takvim osobama ili njihovim drugim tvrtkama koje nisu pod blokadom, a na koje je prenesena imovina", kaže Brkanić dodajući kao primjer da su tvrtke bile prezadužene, a sve što su članovi uložili u društvo, primjerice pozajmice, nisu to mogli sebi isplatiti jer to ima jednako značenje kao temeljni kapital.

Kod ovih kandidata za automatski stečaj inače bilo je zaposleno 9.181 ili 49,9% radnika od ukupnog broja onih koji rade u tvrtkama pod blokadom, a njih čeka otkaz ugovora o radu otvaranjem stečaja. Inače, praktički trećina posla u predstojećem velikom čišćenju tržišta obavit će se u Zagrebu, i to na najvećem Trgovačkom sudu u zemlji. Naime, kako Fina navodi, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu pravne osobe s područja županije Grad Zagreb, na koje se odnosilo 9,36 milijardi kuna ili 47,4% ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova i 34,9% pravnih osoba, blokiranih neprekidno 120 i više dana.

Po visini duga slijede pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije sa 2,66 milijardi kuna duga i udjelom od 13,5%. Pravne osobe Istarske županije na trećem su mjestu, sa 1,30 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 6,6%, a slijede one Primorsko-goranske sa 1,21 milijardu kuna ili 6,1% udjela u ukupnom iznosu te Zagrebačke županije sa 1,16 milijardi kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade neprekidna trajanja 120 i više dana od 5,9%.

Na pravne osobe navedenih pet županija odnosilo se 79,5% svih neizvršenih osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana u Republici Hrvatskoj. Ostalih 20,5% iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,1% u Požeško-slavonskoj, 0,6% u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj županiji do 2,7% u Zadarskoj te 3,6% u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.