Stari hrvatski brendovi i dalje se uspješno bore sa svjetskom konkurencijom

Iako je udjel starih hrvatskih brendova na tržištu znatno manji nego prije 30 ili 40-ak godina, u najvećoj mjeri još oni su još uvijek itekako živi.

Istraživanje Slobodne Dalmacije pokazalo je kako je većina novih brendova iz prehrambene branše, i to na temelju “rebrendiranja” tradicije, dok brendova iz proizvodnih sektora, poput Digitrona, nema baš mnogo.

Hrvatski brendovi su žilavi i povremeno “uskrsnu” iz mrtvih, iako se mislilo da za njih života više nema u suvremenom kapitalizmu:

Digitron
kalkulator iz tvornice “Digitron” iz Buja još se uvijek proizvodi

Kalodont
zubna pasta “Saponije Osijek” opet je u igri

Pipi
je neupitna zvijezda “Dalmacijavina”

Zvijezda ulje
od suncokreta dominira hrvatskim tržištem

Braco i Seka
poznata dječja lica s čokolada iz “Zvečeva” iz Požege nas gledaju s trgovačkih polica

Cocta
slatko žari nepce

Cedevita
dolazi i u novom pakiranju

Podravkine juhe
i dalje su dio dnevnog menija

“Kraševi” Kiki i Bronhi

“Ledovi”
sladoledi su i dalje nezamjenjivi dio ne samo naših prehrambenih navika, nego i “identiteta”

Sumamed (azitromicin)
i dalje uspješno liječi upalne procese dišnih puteva.

Stari, još uvijek dobro držeći brendovi su i “Krašova” Bajadera, “Podravkina” Vegeta, “Maraskin” voćni sirup Amarena i Maraschino, mliječna čokolada s rižom Mikado od “Zvečeva”, Paški sir “Male Sirane” iz Paga, “Gavrilovićeva” salama, “Franckova” Minasica i Čipi-čips, “Saponijin” Faks-helizim, Karlovačko i Ožujsko pivo, dok od novih valja, između svih ostalih, zabilježiti, začudo, Penkalu, koju je “Tvornica olovaka Zagreb” tek 2000. počela proizvoditi kao zasebni brend, iako je tu “pisalicu” Slavoljub Penkala izumio još 1906.