Stanovi se ne prodaju, investitori ‘u banani’

- U sjevernom dijelu Zagreba, Šestinama ili Mlinovima na primjer stanovi su se prodavali po 2500 eura ili više i prije nego što su se počeli graditi, a sad čekaju neprodani po godinu dana s cijenom od 1700 do 1800 eura - komentira Anastazija Darijević, senior residential negotiator iz konzultantske kuće King Sturge, krizu na tržištu nekretnina.

Riječ je o nekad popularnim urbanim vilama, koje uglavnom nisu gradile poznate građevinske tvrtke nego raznorazni novopečeni ulagači, "od doktora do taksista", kako kaže ona, koji su u vrijeme nagla rasta cijena nekretnina prepoznali svoju priliku za brzo bogaćenje. Mnogi su se doista i obogatili, ali neki među njima danas su u ozbiljnim financijskim problemima, osobito ako su u investiciju ušli na kredit i kad je zemljište već bilo skupo.

- Željeli su zaradu od 50 posto na uloženo. Sad su svjesni toga da je to neostvarivo i jedino ne žele biti u minusu - tvrdi A. Darijević, procjenjujući da je oko 30 posto takvih stanova neprodano.

Prodaja ispod cijene
Ante Kukić, direktor tvrtke Gromela-ing, u godini je gradio oko 20 do 30 stanova i trenutačno ima četiri neprodana stana, ali kaže da je u relativno povoljnoj situaciji jer je malo gradio, sam prodavao i samo dijelom investirao kreditom. - Korigirao sam cijene oko 20 posto, ali znam kolege koji prodaju četvorni metar i po 1200 eura, samo da isplate banku - kaže Kukić, objašnjavajući kako je to model kojim se sad neki spašavaju.

- Jeftino se proda jedan stan, isplati dio duga banci i dalje čeka. Graditelji međutim tvrde da su s takvom cijenom u debelom minusu. - Onaj tko je počeo gradnju u vrijeme najskuplje zemlje, kad je četvorni metar u Zagrebu već stajao od 500 do 600 eura i uz cijenu gradnje od 900 do 1200 eura po kvadratu, sad nema računicu ispod 1800 do 2000 eura po četvornome metru - tvrde nam u jednoj velikoj banci, ne želeći govoriti o tome imaju li klijenata-stanograditelja koji ne mogu otplaćivati kredit, ali priznajući da strahuju od sloma tržišta nekretnina.

- Moji će partneri biti zadovoljni izvučem li dobit od samo nekoliko postotaka, jer sve kreće u propast - procjenjuje dipl. ing. arh. Edo Grubor, koji je sagradio šest luksuznih stanova na zagrebačkoj Bukovačkoj cesti od kojih je više neprodano, ali nije zabrinut jer u investiciju nisu išli kreditom i mogu čekati s prodajom. Po struci je arhitekt koji je devedesetih s prijateljem investirao u stanove na Trešnjevci.

- Šezdeset mi je godina, vlasnik sam stana u Vlaškoj ulici u Zagrebu i automobila srednje klase. Imam toliko da mi obitelj može normalno živjeti - tvrdi za sebe. On smatra da su se preko noći obogatili samo oni koji su poslovali nepošteno. - Ako pošteno kupite zemljište, platite komunalne priključke i legalno ishodite građevinsku dozvolu, nemoguće je ostvariti golemu dobit. Međutim, ako kupite zemljište po 40 eura i ono se nekim čudom pretvori u građevinsko, u startu ste u plusu pola milijuna eura. Još ako imate vezu u plinari ili Elektri pa platite priključke za dva stana umjesto za 15 koliko gradite, golema je dobit zajamčena - ističe Grubor.

Akcije neuspjele
Svima je pak jasno kako su banke pokrenule akcijske prodaje stanova ne samo zato kako bi oživile nekretninsko tržište nego i kako bi se spasile od mogućeg bankrota dužnika-stanograditelja, osobito velikih. Banka koja je prva krenula s akcijom, RBA, od oko 600 ponuđenih stanova prodala je 140, a kako su iz ove banke izvijestili u lipnju, od 29 stanograditelja koji su sudjelovali u akciji četiri su prodala dovoljno stanova da su mogli zatvorili obveze prema banci i krenuti u novi investicijski ciklus. Što je s ostalima?