Standard građana poboljšan, ali je za četvrtinu niži od prosjeka EU-a

Standard građana u Hrvatskoj poboljšan je u 2021. i zaostajao je otprilike za četvrtinu za prosjekom Europske unije, pokazale su prve procjene europskog statističkog ureda.

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami, ili su trošak snosile države, odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu. Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama. Luksemburg je i prošle godine bilježio najviši standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, za 46 posto viši od europskog prosjeka, prema prvoj procjeni Eurostata.

Slijede Danska i Njemačka sa standardom većim za petinu. Najbliži su prosjeku Unije Italija, Litva i Cipar. Češka, Slovenija, Poljska, Španjolska, Portugal i Rumunjska zaostaju za prosjekom oko 15 posto. Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim standardom u 2021., iskazanim stvarnom osobnom potrošnjom po stanovniku, nižim za 27 posto nego u EU-u. U 2020. godini bio je niži za trećinu. Blizu su u 2021. Latvija, Mađarska i Slovačka sa standardom oko 30 posto ispod prosjeka EU-a. Najnižu razinu stvarne osobne potrošnje po stanovniku bilježila je i prošle godine Bugarska, za 37 posto ispod prosjeka EU-a.

Luksemburg je prošle godine potvrdio i poziciju zemlje s najvišim BDP-om po stanovniku, više nego dva i pol puta većim od prosjeka. U Eurostatu podsjećaju na veliki udjel inozemnih radnika u radnoj snazi te kneževine. “Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku”, podsjećaju u izvješću. Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje, budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari. Na drugom je mjestu Irska s BDP-om po stanovniku više nego dvostruko većim od prosjeka EU-a, dok je u Danskoj i Nizozemskoj bio veći za trećinu. U Švedskoj je nadmašio prosjek za otprilike četvrtinu, a u Belgji, Austriji i Njemačkoj za petinu. Najbliže su prosjeku Francuska, Malta i Italija. U Litvi, Estoniji, Španjolskoj i na Cipru BDP po stanovniku bio je prošle godine 10 do 20 posto ispod prosjeka, a u Poljskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Latviji bio je niži 20 do 30 posto.

U Hrvatskoj je BDP po stanovniku prošle godine bio točno 30 posto niži od prosjeka EU-a. Time je zaostatak za Unijom smanjen za šest postotnih bodova u odnosu na 2020. Najbliže su Hrvatskoj Latvija i Slovačka, koje su za prosjekom zaostajale za 29, odnosno za 32 posto. Najniži BDP po stanovniku bilježile su prošle godine Grčka i Bugarska, niži za 35, odnosno za 45 posto od prosjeka Unije.