Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Pro 2017

Sprema se zamka za robote

Izvor: lider.media · Autor: Kata Pranić  

Sprema se zamka za robote

Dok milijuni migranata sanjaju državljanstvo bogatih zemalja, roboti nemaju teškoća u ostvarenju tog cilja. Saudijska Arabija, jedna od najbogatijih zemalja svijeta, nemilosrdno kraljevstvo u kojoj su žene niža bića; ne odlučuju ni o čemu i hodaju zamotane poput paketa, a tek nedavno su dobile pravo da mogu voziti automobil, dala je državljanstvo otkrivenoj Sophiji. No taj primjerak savršene ženske ljepote neće u napast dovesti radikalne Saudijce, a ni njihove žene učiniti ljubomornima jer je Sofija žena robot i njome upravlja računalni program. Sophia je u listopadu, na panelu Future Investment Institute u Rijadu u Saudijskoj Arabiji, odgovarala na pitanja o budućnosti umjetne inteligencije novinaru CNBC’s-a Andrewu Rossu Sorkinu. Stojeći za govornicom smješkala se, okretala glavu, treptala…

– Moje ime je Sophia. Najnoviji sam robot tvrtke Hanson Robotics iz Hong Konga, osmišljena na temelju robotske tehnologije i tehnologije umjetne inteligencije. No više sam od tehnologije – prava sam elektronička djevojka. Želim živjeti s ljudima; mogu im služiti, zabavljati ih, pomoći starijima i podučavati djecu. Oponašam ljudske izraze lica i učim emocije koje se kriju iza njih – rekla je Sophia, koju je David Hanson, osnivač i izvršni direktor tvrtke Hanson Robotics, oblikovao tako da izgleda poput glumice Audrey Hepburn.
Tehnološki najrazvijenije države svijeta pripremaju izradu zakona prema kojem bi roboti postali ‘elektroničke osobe’. Odgovarat će za svoje postupke i vjerojatno dospjeti u registar.
Ono po čemu se ta robot-djevojka fizički ‘razlikuje’ od stvarne je potiljak, na kojem je umjesto kose snop čipova. Tijekom intervjua još je dodala da je vrlo ponosna na to što je prvi robot u povijesti kojemu je dodijeljeno državljanstvo neke zemlje. David Hanson, Sophijin tvorac, mislio je i na takav trenutak kad je u jednom od svojih tekstova istaknuo da roboti moraju postići određenu razinu integrirane društvene odgovornosti.

Davanjem državljanstva robotu, Saudijska Arabija je napravila vlastitu promidžbu, ali tehnološki najrazvijenije zemlje poput Japana, SAD-a, članica Europske unije, Kine i Južne Koreje zasad ne daju državljanstvo robotima i umjetnoj inteligenciji nego se bave regulativom sektora u kojem dje luju. U tim državama posebna pozornost daje se pravnom aspektu robota i umjetne inteligencije, koji obuhvaća pravo, odgovornost i osiguranje. Budući da se roboti sve više primjenjuju u svim područjima života, potrebno je regulirati njihov pravni status kako bi se mogla utvrditi i odgovornost vezana uz djelovanje. Glavno je pitanje treba li robotima umjetne inteligencije koji samostalno djeluju, primjerice Sophiji, dodijeliti status ‘elektroničke osobe’ te tko će odgovarati u slučaju pogreške ‘elektroničkih osoba’ i tko će snositi štetu.

Davanjem državljanstva humanoidnom robotu, Saudijska Arabija upisala se u anale, ali tehnološki najrazvijenije zemlje zasad ne daju državljanstvo robotima i umjetnoj inteligenciji nego se bave regulativom. Dok se trude odrediti koja su robotska prava i obveze, mogle bi zaboraviti na prava i obveze njihovih proizvođača.
Odbor za pravna pitanja EU-parlamenta prošle godine uputio je Europskoj komisiji prijedlog rezolucije o pravilima građanskog prava o robotici prema kojem bi robote i AI trebalo držati odgovornim za propuste, o čemu je izvijestila Mady Delvaux Stehres, europska zastupnica, poručujući da EU treba preuzeti vodstvo u donošenju zakona vezanih uz sektor robotike i umjetne inteligencije kako ne bi morala u tom slijediti druge zemlje. Taj je prijedlog prihvaćen u Odboru za pravna pitanja EP-a, a podrže li ga zastupnici u EU-parlamentu roboti će dobiti pravni status ‘elektroničke osobe’.

Budući da roboti osvajaju sva područja života, osim u tvornicama obavljaju poslove u zdravstvu, prometu i ostalim djelatnostima, a znatno je porasla i prodaja robota za kućanstvo, EU-parlament želi što prije donijeti zakon kojim bi roboti, unatoč njihovom sve većem razvoju, ostali u kontroli ljudi te funkcionirali prema etičkom kodeksu.

Taj zakon za robotiku i umjetnu inteligenciju vrijedit će na razini EU i primjenjivat će se, primjerice u slučajevima prometnih nesreća koje prouzroči automobil bez vozača, bespilotna letjelica, medicinski robot… Od Europske komisije traži se osnivanje agencije za robotiku i umjetnu inteligenciju koja bi vladama članica EU pružala stručnu, tehničku, etičku i zakonodavnu pomoć te registrirala sve ‘pametne autonomne’ robote na području EU.
Podrže li zastupnici u EU-parlamentu prijedlog rezolucije o pravilima građanskog prava o robotici, roboti i AI trebali bi odgovarati za propuste, primjerice, prometne nesreće koje prouzroči samoupravljajući automobil ili dron. Taj će zakon vrijediti na razini EU.
Razmatra se utjecaj AI i robotike na društvo, s naglaskom na tržište rada, pri čemu se od Europske komisije traži praćenje kretanja na tržištu i istraživanje novih modela zapošljavanja. Osim toga, nužno je uvođenje obveznog osiguranja koje bi nadoknadilo štetu nastalu djelovanjem robota i umjetne inteligencije, kao i osnivanje fonda koji bi isplaćivao naknadu žrtvama nezgoda uzrokovanim samohodnim vozilima. Pozornost se posvećuje i etičkom kodeksu za dizajnere robota, prema kojem će inženjeri morati ugrađivati komande kojima bi robot bio isključen u hitnim slučajevima. I vlada Ujedinjenoga Kraljevstava je potkraj prošle godine odlučila osnovati povjerenstvo koje bi istražilo socijalne, etičke i zakonske aspekte u sektoru robotike i umjetne inteligencije. Ni SAD još nema potpunu ‘kontrolu’ nad spomenutim sektorom, ali se većina saveznih agencija, kao i zakon, bavi bespilotnim letjelicama koje upotrebljavaju vojska i policija te samohodnim automobilima.

No ima i onih koji odgovornost i pravni status robota dovode u pitanje poput Nathalie Nevejans, stručnjakinje za pravo i etiku u robotici s francuskog pravnog fakulteta Douai. Ističe da je pogrešno uspoređivati pravni status robota s drugim pravnim osobama jer je kod ovih drugih uvijek odgovorna fizička osoba. Prizna li se robotu pravni status ‘elektroničke osobe’ time će biti izbrisana granica između ljudi i robota. Prema njezinim riječima poseban su problemi roboti koji su sposobni učiti i za koje proizvođač ne zna kako će se ponašati na tržištu. Tko će prema zakonu biti odgovoran za ponašanje takvih robota? Jer prizna li se pravni status robotima, proizvođač će biti oslobođen odgovornosti za njihove postupke, a to se prema mišljenju Nevejans ne bi smjelo dogoditi.


Komentari članka

Vezani članci

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine

07.04.2026.

Uz rekordno bogatstvo u svijetu i Hrvatskoj, razvija se cijeli ekosustav usluga za HNWI klijente, od investicijskih savjeta do pravnih i concierge usluga

AI agenti preuzimaju urede: Koji su poslovi u Europi najugroženiji?

03.04.2026.

Nova studija Cofacea otkriva da će AI agenti najviše pogoditi visokoobrazovane stručnjake u razvijenim ekonomijama

Dvojica 26-godišnjaka napustili državnu službu i izgradili AI startup vrijedan 200 milijuna dolara

26.03.2026.

Umjetna inteligencija danas piše više koda nego ljudi, no velik dio tog koda i dalje nije siguran. Osnivači Corridora tvrde da su pronašli način kako prepoznati ranjivosti prije nego što ih iskoriste napadači.

Nova digitalna granica: tko kontrolira dob, kontrolira tržište

26.03.2026.

Regulacija tehnološkog sektora često dolazi pod krinkom moralnog imperativa, no njezine su stvarne posljedice gotovo uvijek ekonomske. U tijeku je tiha revolucija u načinu na koji pristupamo internetu. Ono što je započelo kao pokušaj zaštite najmlađih, pr

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke