Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Tra 2022

Šparoga - blago u šipražju divljeg poljodjelstva

Izvor: www.agroklub.com · Autor: prof.dr.sc. Ante Kolega  

Šparoga - blago u šipražju divljeg poljodjelstva

Kako prodisati u dubokoj prirodi? Izbjeći stres i tjeskobu, kuda krenuti ka korisnoj razonodi?

Odgovor je kušati divlje poljodjelstvo i utažiti vlastiti doživljaj. Iskusiti turističko poslanje. Krenuti putovima divlje šparoge. Kretati se i snažiti otpornost tijela, duha i svježinu uma. Brati i biti opčinjen ovom biljkom.

Ta gospodarica sredozemne biljne divljine, svetinja prirodnog stola južnohrvatskih prostora, nudi nam mnoštvo užitaka. Razbibrigu, druženje i šetnju prekrasnim krajobrazima. Ubiranje nježnih izdanaka mlade stabljike. Nadmetanje sobom i suputnikom. Traženje blaga skrivenog u šipražju.

Vole je i beru svi, od profesora, težaka, putničara, ribara, činovnika i svećenika. U danima ugroze i opasnosti, boravak u prirodi predstavlja opuštanje od stresa, stanovito neprolazno iskustvo i neponovljivi doživljaj.

Divlju šparogu slavimo kao nositeljicu zdravlja. Doživljavamo ju kao znamku hrvatske kuhinje. Puna je neprolaznih bezvremenskih okusa, vonja i eteričnosti. Prema pučkoj predaji mnogi je vide kao zmijsku prijateljicu, razvratnicu, biljnu otrovnicu, čuvaricu jetkog opasnog soka i prijeteću gorčicu.

Travari ju cijene kao otklanjateljicu boli i bubrežnih tegoba. Liječnici je preporučuju za proljetno čišćenje organizma. Agronomi ju se sjete kada žele križanjem proizvesti pitomiju šparogu, veće proizvodnosti i prihodnosti. Kuhari ju vole kao top sezonsku ponudu u vrhunskim restoranima. Šumari, diveći se ovoj ljepotici proplanaka, gajeva i grmlja, zamjeraju novopečenim hodočasnicima u prirodi, gaženje mladica šumskog drveća i cvijeća.

Uvijek nazočnu opasnost od požara i nepostojeću opasnost, da se branjem šparoga smanjuje budući urod i njezin mogući nestanak. Istina je pak da njenom berbom čuvamo i pripomažemo razmnožavanju njihovih staništa.

Utažite svoju pradavnu želju za sakupljanjem, pustolovinom i kretanjem, utkanoj u vašoj korenici i uživajte u prirodi družeći se s veličanstvenom šparogom.

Nježna biljčica upivši mirise i voćnost hrvatskog smriča, smrdele, bušinca, smilja, kadulje, planike, brista, hrasta medunca i bora skriva u sebi sve vrijednosti hrvatskog biljnog pokrova pod grmljem i krošnjom ponosno prkoseći svima.

Samorodna, slobodno lelujava nosi jedinstvenu okusnost i mirise vlastite divljine. Svojim prirodnim blagom šparoga postaje cilj naše pustolovine, opuštanja i uživanja.

Odmiče travanj. Oštri se jugo. Bura sve toplija. Delicije Velikog tjedna se približavaju. Veselimo se dobu šparoga. Ojačajmo pustolovni turizam u predsezoni, uputivši suvremene putničare putovima divlje šparoge.


Komentari članka

Vezani članci

Vrućine i niske cijene ugrožavaju proizvođače krastavaca i tikvica

07.08.2026.

Poljoprivrednici ističu da se iz godine u godinu sve teže nose s vremenskim ekstremima – od snijega koji je početkom godine rušio plastenike do ljetnih vrućina koje sada smanjuju urod. Upozoravaju da bez viših otkupnih cijena i sigurnijih uvjeta poslovanj

Sve domaće: Podravka više ne uvozi grašak, ciklu, rajčicu i papriku

16.06.2026.

Na Podravkinim poljima u Koprivnici i okolici traje intenzivna berba graška. Berba je počela još 1. lipnja i trebala bi završitit do kraja ovog tjedna ako vremenski uvjeti budu povoljni, a iz Podravke su priopćili kako se ubrani grašak odmah prerađuje u T

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1370 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 529 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk