Snažan rast inozemne aktive HNB-a

Početkom druge polovice godine zabilježili smo snažan rast ukupne aktive središnje banke, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini. Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke dosegnula je 82,11 milijardi kuna, najvišu razinu od kada su dostupni podaci. U usporedbi s krajem lipnja ukupna aktiva HNB-a viša je za gotovo 8 milijardi kuna (+10,7%), a navedeno povećanje prvenstveno je posljedica rasta najznačajnije stavke ukupne aktive odnosno inozemne aktive.

Nadalje, rast ukupne aktive na godišnjoj razini bio je još snažniji. Promatrani pokazatelj je u odnosu na prošlogodišnji srpanj pokazao rast za 13,5 milijardi kuna odnosno 19,6 posto. Inozemna aktiva, odnosno primarno međunarodne pričuve u obliku plasmana u vrijednosne papire u stranim valutama te oročene depozite u stranim bankama, krajem promatranog mjeseca iznosila je 82,09 milijardi kuna. S udjelom od 99,98% promatrana kategorija tako i dalje obuhvaća gotovo cjelokupan dio ukupne aktive HNB-a.

Tijekom srpnja inozemna aktiva zabilježila je snažan rast za 10,7% mjesečno, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 24% (najviše od kolovoza 2006.). Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima, ionako snažan rast ukupne inozemne aktive donekle je i ublažen obzirom da je domaća valuta aprecirala u odnosu na euro (za 0,8% godišnje). Doprinos rastu ove stavke djelomično je došao od deviznih intervencija HNB-a održanih krajem lipnja te početkom srpnja kada je središnja banka otkupljujući od banaka ukupno 363,7 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.

Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem srpnja nastavljen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5%), s 2,4 milijarde kuna u srpnju 2009. na 12,9 milijuna kuna u srpnju 2010. Obzirom da je likvidnost u sustavu na visokoj razini i dalje ne postoji potreba HNB-a da održava redovite repo aukcije te stoga nema ni povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem srpnja su iznosila 3,9 milijuna kuna, što je za 9,1% niže nego lani.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive krajem srpnja je iznosio 54,8 milijardi kuna te time u odnosu na kraj lipnja zabilježio pad za 1,9 posto. Na godišnjoj razini primarni je novac zabilježio nešto blaži pad (-0,6%). Inozemna pasiva HNB-a u srpnju je također zabilježila mjesečni pad (-6,2%) te tako krajem promatranog mjeseca iznosila 8,7 milijuna kuna. Suprotno, na godišnjoj je razini inozemna pasiva zabilježila rast (za 5,3%).