Smanjena je i proizvodnja pšenice

Proizvodnja pšenice u 2023. godini pala je za 14,2 posto u odnosu prema godini prije, a smanjena je i proizvodnja zobi, uljane repice, šećerne repe i ječma, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proizvodnji žitarica i ostalih usjeva. Pšenice je proizvedeno 813 tisuća tona, a bila je posijana na 170 tisući hektara, ili 12 tisuća hektara više, uz prirod po hektaru od 4,8 tona, u odnosu prema šest tona u 2022. godini.

Uljana repica lani je posijana na 15 tisuća hektara, sedam tisuća hektara manje nego godinu prije, a proizvedeno je 43 tisuće tona uljane repice, ili 25,9 posto manje na godišnjoj razini. Proizvodnja šećerne repe pala je za 12,6 posto, na 500 tisuća tona, ječma za 10,1 posto, na 286 tisuća tona, a zobi za 29,2 posto, na 34 tisuće tona.

Pritom je šećerne repe zasijano na osam tisuća hektara, tisuću hektara manje nego godinu prije, a prirod po hektaru iznosio je 62,5 tona nasuprot 64,4 tone, koliko je bio u 2022. godini. Površine pod ječmom iznosile su 71 tisuću hektara, što je osam tisuća hektara više nego godinu prije, uz prirod po hektaru od četiri tone, u odnosu prema pet tona u 2022. godini. Zobi je lani zasijano na 13 tisuća hektara ili tri tisuće hektara manje, a prinos po hektaru bio je 2,6 tona nasuprot tri tone u godini prije.

Prema podacima DZS-a procjenjuje se da je u Hrvatskoj u 2023. prema godini prije povećana proizvodnja kukuruza za zrno (merkantilni i sjemenski), za 20,2 posto, na 1,97 milijuna tona. Posijano ga je na 266 tisuća hektara, dvije tisuće hektara manje nego godinu prije, uz prirod po hektaru od 7,4 tone, nasuprot 6,1 tonu u 2022. godini.

Povećana je i procijenjena proizvodnja silažnoga kukuruza, za 24,3 posto, na 952 tisuće tona, a zasijano ga je na 27 tisuća hektara, dvije tisuće manje, uz prirod po hektaru od 35,3 tone, u odnosu prema 26,7 tona u 2022. godini.