Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Stu 2011

Slijedi rast kamata na kredite

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Slijedi rast kamata na kredite

U posljednjih pola godine snažno su porasli troškovi zaduživanja u inozemstvu, a neizvjesnost stranih investitora i nesigurnost financijskih tržišta zbog europske dužničke krize pogoršali su inozemne uvjete financiranja države. Pogoršali su se i uvjeti financiranja europskih bankarskih grupa u čijem su vlasništvu domaće banke što će otežati i poskupiti uvjete zaduživanja domaćih tvrtki, upozorila je Hrvatska narodna banka u najnovijem Biltenu o bankama.

Već sredinom ove godine snažno je usporilo ukupno financiranje korporativnog sektora koje uključuje financiranje kod banaka i ostalih kreditora u Hrvatskoj i inozemstvu. To je prije svega posljedica nastavka trenda razduživanja tvrtki prema stranim kreditorima, dok je prema domaćim bankama dug lagano nastavio rasti. "Stagnacija duga tvrtki odraz je izostanka domaće investicijske aktivnosti, a kao posljedica toga je i slabija korporativna potražnja za kreditima", stoji u Biltenu.Niti stanovništvo više ne žuri s uzimanjem kredita; u prvoj polovici godine krediti stanovništvu nisu se oporavili što održava i dalje tešku gospodarsku situaciju, ali i visoku cijenu zaduživanja. U strukturi kreditiranja građana stambeni krediti stagniraju, a autokrediti nastavljaju kontinuirani pad u prvoj polovici godine. Kad je u pitanju država, inozemni dug smanjio se za 0,3 milijarde eura u drugom tromjesečju. Manji dug rezultat je jačanja eura, ali i drugačije strukture inozemnih stranih ulaganja koja se promijenila zbog zamjene dijela dužničkih u korist vlasničkih potraživanja, dok su nova vlasnička ulaganja iznosila tek 100 milijuna eura. "Promatraju li se isključivo neto transakcije pad ukupnog duga održava smanjenje duga središnje države i poduzeća dok se intenzitet zaduživanja banaka pojačao. Unatoč blagom smanjenju duga, središnja je država zajedno s javnim poduzećima od početka krize bila glavni generator porasta javnog duga", napominje se u Biltenu. Razvoj situacije u Grčkoj i prelijevanje nervoze na ostatak (pre)zaduženih zemalja eurozone, utjecat će i na otplatu domaćeg inozemnog duga. Bruto inozemni dug svih sektora krajem srpnja iznosio je 46,9 milijardi eura, pokazuju podaci HNB-a. Prema projekciji otplate, do kraja u 2011. treba otplatiti 1,6 milijardi eura. Nervoza zbog grčke krize već je podigla premiju rizika (CDS) s 200 na malo manje od 500 baznih ove godine radi čega je trošak kamata na dug porastao za oko 15 posto.

Viši trošak kamate, zajedno s većim subvencijama za poljoprivredu, povisili su rashode konsolidirane središnje države. Zbog toga je ukupni fiskalni manjak u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 10,3 milijarde kuna što je 1,4 milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani. Da bi financirala svoje potrebe, država se nastavila zaduživati na domaćem i inozemnom tržištu i krajem srpnja dug središnje države porastao za 14,1 milijardu kuna nego krajem 2010. te dosegnuo 150,1 milijardu kuna.


Komentari članka

Vezani članci

EU ulaže 525 milijuna u čipove, FER poziva hrvatske tvrtke

10.11.2026.

Europski paket donosi potpore do 16 milijuna eura, a FER-ov zaseban poziv omogućuje pristup stručnjacima, infrastrukturi i alatima

Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja

09.11.2026.

Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.

Novi model financiranja u Hrvatskoj: Do novca preko POS uređaja

06.11.2026.

Poduzetnici do financiranja mogu doći bez odlaska u banku, a iznos otplate ovisi o dnevnom kartičnom prometu

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Sporazum EU-a i Kine: Ograničenje uvoza hibrida u zamjenu za stabilnost tržišta i rijetke minerale

14.10.2026.

Nakon naglog skoka uvoza kineskih plug-in hibrida, Bruxelles i Peking dogovorili su godišnju kvotu od 350.000 vozila te uvođenje minimalnih prodajnih cijena kako bi izbjegli novi trgovinski rat

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk