Slavonija, Banija i Kordun u većem riziku siromaštva od Srbije, a Zagreb u rangu Salzburga

Stanovništvo Slavonije, Banije i Korduna statistički su u većem su riziku od siromaštva i socijalne isključenosti nego što je to, primjerice susjedna Srbija, sudeći po rezultatima istraživanja Eurostata mapiranja 243 regija EU i graničnih država s Unijom. U odnosu na europski prosjek stope rizika siromaštva i isključenosti od 21%, grafički označena hrvatska kontinentalna područja kao “Panonska Hrvatska” imaju stopu od 31%, u odnosu na užu Srbiju (29,8%) i zasebno Vojvodinu 24,7%. Mapu je najlakše pratiti po istaknutim bojama, plavom koja nijansirano označava viši rizik i svjetlije nijanse s povoljnijom slikom i dostupnim postocima.

Građani birali vlast
Koliko se u promatranim usporedbama razlike čine minimalne, stopa rizika za stanovništvo Slavonije, Banije i Korduna u odnosu na vojvođansku regiju evidentno je izvan kategorije neke statističke pogreške. Socijalno raslojavanje potaknuto ratom i poraćem, privatizacijskim lopovlukom, iseljavanjem stanovništva unutar i izvan zemlje ali i promašenim politikama i ekonomijama osobito u pogledu poljoprivrednog razvoja i obnove očito su uzeli danak, no, preciznije razloge zašto je tako visoka stopa rizika od siromaštva panonske Hrvatske zahtjeva neku dublju analizu osim golih ali neumoljivih brojki. Nema sumnje da osim nacionalne politike i lokalne vlasti imaju svoju odgovornost, u konačnici, sami građani, kao biračko tijelo, na razini općina, gradova i županija.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) dobivenima po komparativnoj metodologiji Eurostata prosjek stope za cijelu Hrvatsku je 21,7%, što je, dakle, gotovo u rangu s europskim prosjekom. Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7. 407 eura na godinu (617,25 eura mjesečno) dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 15. 554 eura na godinu (1.296 eura mjesečno).

Relativno povoljna nacionalna stopa rizika u odnosu na regionalne podatke otkriva zabrinjavajući nesrazmjer socijalne (ne)sigurnosti unutar zemlje.

Glavni gradovi nisu nužno povlašteni
Drastične razlike možda najbolje ilustrira Eurostatova mapa koja Zagreb s analizom izrijekom pozicionira kao hrvatsku regiju s najnižim rizikom u obje kategorije, ali i puno šire, u rangu, primjerice, s austrijskim Salzburgom. Zagreb i Salzburg imaju tek 11,1 % stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Sve sjeverne županije od Zagreba pak imaju stopu od 18,3%. Zagreb i sjeverna regija nadilaze europski prosjek, a sam glavni hrvatski grad nadmašuje oba regionalna područja u susjednoj Sloveniji (17.1 % – 11,6%). Ovi povoljni podaci glavnog hrvatskog grada, svakako, razlog su zašto prosjek za cijelu zemlju nije puno gori od europskog prosjeka, mada EU-brojka i nije pretjerano povoljna. Iako se uopćeno smatra da glavni gradovi država kao politički i ekonomski subjekti imaju olakotnu prednost za osiguranje socijalne stabilnosti i povlaštenost u odnosu na ostale regije u promatranoj zemlji Eurostatova analiza u konačnici izvještaja odstupa od takve dogme.

Istra, Rijeka, Dalmacija…
Stanovništvo jadranske Hrvatske koje Eurostat uključuje kroz sve županije uz more, Istru, Kvarner i Dalmaciju sa zaleđem imaju stopu rizika siromaštva i socijalne isključenosti za 22,9% građana. Vjerojatno bi se očekivali, s obzirom na turističke potencijale i ostale gospodarske sektore, puno niža stopa rizika, barem ispod 20%. No, zasigurno je da su takve brojke rezultat velikih razlika između samih županija, kao i unutar njih, prednosti razvoja, zapošljavanja i socijalne egzistencije u gradovima uz more, osobito u turizmu i povezanim sektorima u odnosu na zaleđe, osobito u Dalmaciji. Stupanj razvoj ruralnih područja u Istri, na Kvarneru i Dalmaciji prilično je različit a analiza kroz “predimenzioniranu” regiju “Jadranska Hrvatska”, praktički na potezu od Savudrije do Cavtata možda ne može dati najoptimalniju sliku ali, svakako može biti dobra podloga za ozbiljniju ekonomsko-socijalnu raspravu.

Top EU
Prema podacima Eurostata 26 promatranih EU regija imalo je manje od 12,5 % stanovništva izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti – praktički cijela Češka, sjever Italije, te sjeveroistok i zapad Austrije. Talijanska regija Bolzano rekorder je sa stopom od tek 6,6 % što je najniža stopa rizika u EU-u dok je na drugom mjestu regija glavnog slovačkog grada Bratislave s 8,6%.

Smrklo i u srcu Europe
Na europskom kontinentu najvišu stopu rizika, dvostruko više od prosjeka EU-a imale su talijanske južne regije Kalabrija (48,8 %) i Kampanija (43,5 %) te španjolski autonomni gradovi Melilla (44,5 %) i Ceuta (42,2 %).

Ukupno 25 regija bilo je s najmanje 33 % stanovništva izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U Grčkoj pet regija, u Bugarskoj, Španjolskoj i Italiji po četiri te u Rumunjskoj i najudaljenijim regijama Francuske – tri. Ta je nesretna stopa obuhvaćala i dvije pretežno urbane regije u zapadnim zemljama EU-a, tamo gdje se baš i ne očekuje – regiju glavnog grada Belgije i srce EU, Bruxellesa, (Région de Bruxelles-Capitale/Brussels Hoofdstedelijk Gewest) i Bremen u Njemačkoj, indikativni su podaci Eurostata.

S druge pak strane kad je u pitanju socijalna zaštita u EU u pogledu mirovina, socijalnog stanovanja, naknada za nezaposlenost, zdravstvene skrbi i potpore za osobe s invaliditetom u samom vrhu javnih izdvajanja su Finska, Francuska i Austrija.