Slatka dika: klaster za borbu s uvozom jabuka

Unatoč odličnim prirodnim mogućnostima, Hrvatska danas proizvodi samo 63 posto vlastitih potreba za jabukom. Ostatak, pa i puno više, nadomješta se uvozom tog voća koje, međutim, često kvalitetom nije ni blizu onome što se proizvodi u nas, no izrazito je konkurentna cijenom.

Kako bi se taj odnos promijenio i povećala proizvodnja jabuka, inače jedna od najsloženijih i najskupljih poljoprivrednih proizvodnji, prije nešto više od godinu dana došlo se na ideju stvaranja prepoznatljive robne marke oko koje bi se udružio veliki broj proizvođača jabuka.

Budući da je pokretač ideje bila Osječko-baranjska županija, nastao je projekt pod nazivom “Jabuka.net: umrežavanjem i marketingom prema ekonomskom razvoju”.

EU dao milijun kuna
U prilog razvoju tog projekta, koji je s milijun kuna sufinancirao EU iz programa CARDS 2004., bila je i činjenica da se na području Osječko-baranjske županije u četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine zasadilo 1340 hektara novih nasada voćnjaka, od čega je gotovo 300 hektara bilo pod jabukom.

Time je ta županija preuzela primat u Hrvatskoj u poticanju te vrste proizvodnje. Projekt “Jabuka.net” zamišljen je kao potpora razvoju poljoprivredne proizvodnje koji bi omogućio bolju organiziranost proizvođača i racionalizaciju proizvodnje u formi klastera.

Tako je osnovan i klaster “Slavonska jabuka”, koji danas okuplja 77 članova, proizvođača koji pokrivaju gotovo 80 posto ukupne proizvodnje jabuka na području županije.

Svima njima zajednički je cilj stvoriti prepoznatljivu marku s kvalitetnim vizualnim identitetom, te na taj način povećati mogućnosti tržišnog plasmana svojih jabuka, ujedno jačajući i sektor voćarstva i prerade. Stvaranje visokokvalitetne jabuke prepoznatljiva imena prati i pravilnik koji definira kvalitetu, sortiment, područje na kojemu je proizvedena, njezine karakteristike te način proizvodnje, skladištenja, ambalaže i označavanja.
U suradnji sa stručnjacima, definiran je vizualni identitet proizvoda te je izabrano rješenje za ime slavonska jabuka “Dika” sa stiliziranim cvijetom jabuke, odnosno pet sjemenki. Osnivanje klastera bit će od iznimne važnosti za proizvođače u njihovoj pripremi na tržišne i zakonske zahtjeve Europske unije, kojoj je Hrvatska, unatoč brojnim poteškoćama, sve bliže.

Otkupljivačima se teško odvojiti od novca
Jedan od velikih zagovornika razvoja i jačanja klastera “Slavonska jabuka” jest i Antun Cerenko iz Tenje, nedaleko od Osijeka, koji zajedno sa suprugom Marinom i sinom Tomislavom posjeduje 15 hektara voćnjaka starih od dvije do osam godina.

Ta obitelj, čijih se već šest generacija bavi voćarstvom, sve osim berbe u svojim voćnjacima obavlja sama. U zemlju su ulagali na vrijeme, kad je zbog proteklog rata bila pristupačna, a u mehanizaciju su uložili 150.000 eura, a sve to bez dugova ili kredita, samo gotovinom zarađenom u poljoprivredi.

− Da biste se bavili ratarstvom, morate imati 100 hektara zemlje, a za bavljenje voćarstvom dovoljna su vam tri hektara. Zato je ratarstvo privilegij odabranih – tvrdi Cerenko, napominjući kako je profitabilnost višegodišnjih nasada ipak i do 20 puta veća, što znači da jedan hektar jabuka donosi prihod kao 20 hektara pšenice.

Premda tvrdi kako nema problema s prodajom jer se iz godine u godinu javlja sve više otkupljivača, ističe kako oni zahtijevaju kvalitetu, no da baš i ne plaćaju onako kako očekuju proizvođači.