Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2010

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Unatoč povećanju rata zbog jačanja franka, građani se još ne odlučuju na promjenu valute kredita. Banke kredite vezane uz švicarski franak ne nude od 2008. godine, ali danas nude mogućnost prebacivanja u kredite vezane uz euro.

Sve veće poslovne banke u Hrvatskoj već dvije godine u ponudi nemaju kredite za građane koji su vezani uz švicarski franak, a klijentima koji otplaćuju kredite u »švicarcima« nude mogućnost prebacivanja takvih kredita u kredit koji će biti vezan uz euro. Kako ističu u bankama, interesa za to ima, ali nije velik. Početkom travnja švicarski je franak na svjetskim deviznim tržištima zabilježio najvišu povijesnu vrijednost u odnosu na euro, pa je, uz relativno stabilan tečaj kune u odnosu na euro, doveo i do slabljenja kune u odnosu na švicarski franak. Te razlike osjetili su svi kreditno zaduženi građani u Hrvatskoj koji otplaćuju kredite vezane uz švicarski franak, jer su im se povećale mjesečne rate kredita. Takvih tečajnih razlika bilo je i ranije, pa su rate za kredite u »švicarcima« znale ponekad neugodno iznenaditi građane. Splitska je banka kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. godine. Danas svojim klijentima nude mogućnost promjene valute kredita za što naplaćuju naknadu od 0,5 posto. Ističu da nisu zabilježili veći interes za promjenu valute kredita, te dodaju kako se pritom obrada, proces, dokumentacija i odobrenje kredita uglavnom obavlja na isti način kao da se podiže novi kredit.

U Raiffeisen banci kažu da korisnici njihovih stambenih kredita u švicarskim francima mogu promijeniti valutnu klauzulu u euro uz naknadu od jedan posto iznosa nedospjele glavnice, odnosno najmanje 500 kuna, a najviše 3000 kuna. Dodaju da u posljednje vrijeme nije bilo takvih zahtjeva. U veljači 2008. PBZ je obustavio odobravanje kredita u »švicarcima«. Do sada su imali vrlo mali broj zahtjeva klijenata za prebacivanje kredita iz švicarskog franka u euro iako se, napominju, može očekivati i veći interes građana s obzirom na trend jačanja franka. Pripremili su i paket posebnih mjera za olakšanje otplate kredita u švicarskim francima koji uključuju i prebacivanje kredita u euro. Klijentima, koji to žele, danas su na raspolaganju različiti instrumenti olakšavanja otplate kredita: program počeka, produljenje roka otplate kredita ili refinanciranje u kredite u eurima da bi se u budućnosti zaštitili od rizika tečaja +švicarskog franka. U Hypo banci klijenti također mogu prebaciti kredit iz »švicaraca« u euro. Ako se odluče na to, kredit se prebacuje u kredit s valutnom klauzulom u eurima koji je u tom trenutku u ponudi. Naravno, uz plaćanje naknade. U mjesecu promjene ne plaća se anuitet, nego interkalarna kamata. U Hypu kažu da bilježe zanimanje za promjenu valute kredita, ali nema puno zahtjeva jer trenutačna tečajna kretanja ne pogoduju klijentima promijene li valutnu klauzulu u euro.

Udio kredita u »švicarcima« u ukupnom kreditnom portfelju Zagrebačke banke na kraju 2009. bio je 11 posto. Nude mogućnost prebacivanja kredita u eure uz pripadajuću kamatnu stopu za stambene i gotovinske kredite te dio kredita za kupnju motornih vozila. Što se tiče prelaska sa švicarskog franka na euro, ne bilježe veće brojke iako su u više navrata imali otvorenu mogućnost promjene valute bez plaćanja naknade. Trenutačno se za promjenu franka u euro primjenjuje promotivna jednokratna naknada od 300 kuna. U tom slučaju instrumenti osiguranja ostaju isti, procjenjuje se kreditna sposobnost, te izrađuje dodatak ugovora o kreditu uz primjenu kamatnu stope vezane uz valutnu klauzulu u eurima. Erste banka je kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. Udio takvih kredita u ukupnom portfelju banke, gledano prema iznosu, na kraju 2008. godine iznosio je oko 18 posto. Klijentima nude mogućnost prebacivanja kredita iz švicarskog franka u kredit vezan uz euro bez plaćanja posebne naknade. U posljednje su vrijeme primijetili nešto veći broj poziva klijenata koje zanima ta mogućnost, ali ju je malo klijenata i iskoristilo.

Krediti u švicarskim francima na hrvatskom su se tržištu pojavili 2004. godine i od tada do 2008. godine većina je banaka građanima ponudila mogućnost podizanja stambenih i gotovinskih kredita te kredita za automobile koji su vezani uz švicarski franak. Treba reći da postoji veliki tečajni rizik kod kredita koji su vezani uz »švicarac« zbog volatilnosti tečaja franka, pa su banke odobravale takve kredite uz pisanu suglasnost o svjesnom ulasku u rizik promjene tečajnih odnosa.


Komentari članka

Vezani članci

U Fiskalizaciju 2.0 uključeno već više od 330.000 poduzetnika

15.11.2026.

Od 2027. počinje druga faza provedbe Fiskalizacije 2.0, kojom se obveza fiskalizacije eRačuna proširuje na obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, podsjetili su iz Ministarstva financija te najavili završetak razdoblja prilagodbe tom sustavu za prvu skupinu

Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag

09.11.2026.

Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk