Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2010

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Unatoč povećanju rata zbog jačanja franka, građani se još ne odlučuju na promjenu valute kredita. Banke kredite vezane uz švicarski franak ne nude od 2008. godine, ali danas nude mogućnost prebacivanja u kredite vezane uz euro.

Sve veće poslovne banke u Hrvatskoj već dvije godine u ponudi nemaju kredite za građane koji su vezani uz švicarski franak, a klijentima koji otplaćuju kredite u »švicarcima« nude mogućnost prebacivanja takvih kredita u kredit koji će biti vezan uz euro. Kako ističu u bankama, interesa za to ima, ali nije velik. Početkom travnja švicarski je franak na svjetskim deviznim tržištima zabilježio najvišu povijesnu vrijednost u odnosu na euro, pa je, uz relativno stabilan tečaj kune u odnosu na euro, doveo i do slabljenja kune u odnosu na švicarski franak. Te razlike osjetili su svi kreditno zaduženi građani u Hrvatskoj koji otplaćuju kredite vezane uz švicarski franak, jer su im se povećale mjesečne rate kredita. Takvih tečajnih razlika bilo je i ranije, pa su rate za kredite u »švicarcima« znale ponekad neugodno iznenaditi građane. Splitska je banka kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. godine. Danas svojim klijentima nude mogućnost promjene valute kredita za što naplaćuju naknadu od 0,5 posto. Ističu da nisu zabilježili veći interes za promjenu valute kredita, te dodaju kako se pritom obrada, proces, dokumentacija i odobrenje kredita uglavnom obavlja na isti način kao da se podiže novi kredit.

U Raiffeisen banci kažu da korisnici njihovih stambenih kredita u švicarskim francima mogu promijeniti valutnu klauzulu u euro uz naknadu od jedan posto iznosa nedospjele glavnice, odnosno najmanje 500 kuna, a najviše 3000 kuna. Dodaju da u posljednje vrijeme nije bilo takvih zahtjeva. U veljači 2008. PBZ je obustavio odobravanje kredita u »švicarcima«. Do sada su imali vrlo mali broj zahtjeva klijenata za prebacivanje kredita iz švicarskog franka u euro iako se, napominju, može očekivati i veći interes građana s obzirom na trend jačanja franka. Pripremili su i paket posebnih mjera za olakšanje otplate kredita u švicarskim francima koji uključuju i prebacivanje kredita u euro. Klijentima, koji to žele, danas su na raspolaganju različiti instrumenti olakšavanja otplate kredita: program počeka, produljenje roka otplate kredita ili refinanciranje u kredite u eurima da bi se u budućnosti zaštitili od rizika tečaja +švicarskog franka. U Hypo banci klijenti također mogu prebaciti kredit iz »švicaraca« u euro. Ako se odluče na to, kredit se prebacuje u kredit s valutnom klauzulom u eurima koji je u tom trenutku u ponudi. Naravno, uz plaćanje naknade. U mjesecu promjene ne plaća se anuitet, nego interkalarna kamata. U Hypu kažu da bilježe zanimanje za promjenu valute kredita, ali nema puno zahtjeva jer trenutačna tečajna kretanja ne pogoduju klijentima promijene li valutnu klauzulu u euro.

Udio kredita u »švicarcima« u ukupnom kreditnom portfelju Zagrebačke banke na kraju 2009. bio je 11 posto. Nude mogućnost prebacivanja kredita u eure uz pripadajuću kamatnu stopu za stambene i gotovinske kredite te dio kredita za kupnju motornih vozila. Što se tiče prelaska sa švicarskog franka na euro, ne bilježe veće brojke iako su u više navrata imali otvorenu mogućnost promjene valute bez plaćanja naknade. Trenutačno se za promjenu franka u euro primjenjuje promotivna jednokratna naknada od 300 kuna. U tom slučaju instrumenti osiguranja ostaju isti, procjenjuje se kreditna sposobnost, te izrađuje dodatak ugovora o kreditu uz primjenu kamatnu stope vezane uz valutnu klauzulu u eurima. Erste banka je kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. Udio takvih kredita u ukupnom portfelju banke, gledano prema iznosu, na kraju 2008. godine iznosio je oko 18 posto. Klijentima nude mogućnost prebacivanja kredita iz švicarskog franka u kredit vezan uz euro bez plaćanja posebne naknade. U posljednje su vrijeme primijetili nešto veći broj poziva klijenata koje zanima ta mogućnost, ali ju je malo klijenata i iskoristilo.

Krediti u švicarskim francima na hrvatskom su se tržištu pojavili 2004. godine i od tada do 2008. godine većina je banaka građanima ponudila mogućnost podizanja stambenih i gotovinskih kredita te kredita za automobile koji su vezani uz švicarski franak. Treba reći da postoji veliki tečajni rizik kod kredita koji su vezani uz »švicarac« zbog volatilnosti tečaja franka, pa su banke odobravale takve kredite uz pisanu suglasnost o svjesnom ulasku u rizik promjene tečajnih odnosa.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk