Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2010

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Unatoč povećanju rata zbog jačanja franka, građani se još ne odlučuju na promjenu valute kredita. Banke kredite vezane uz švicarski franak ne nude od 2008. godine, ali danas nude mogućnost prebacivanja u kredite vezane uz euro.

Sve veće poslovne banke u Hrvatskoj već dvije godine u ponudi nemaju kredite za građane koji su vezani uz švicarski franak, a klijentima koji otplaćuju kredite u »švicarcima« nude mogućnost prebacivanja takvih kredita u kredit koji će biti vezan uz euro. Kako ističu u bankama, interesa za to ima, ali nije velik. Početkom travnja švicarski je franak na svjetskim deviznim tržištima zabilježio najvišu povijesnu vrijednost u odnosu na euro, pa je, uz relativno stabilan tečaj kune u odnosu na euro, doveo i do slabljenja kune u odnosu na švicarski franak. Te razlike osjetili su svi kreditno zaduženi građani u Hrvatskoj koji otplaćuju kredite vezane uz švicarski franak, jer su im se povećale mjesečne rate kredita. Takvih tečajnih razlika bilo je i ranije, pa su rate za kredite u »švicarcima« znale ponekad neugodno iznenaditi građane. Splitska je banka kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. godine. Danas svojim klijentima nude mogućnost promjene valute kredita za što naplaćuju naknadu od 0,5 posto. Ističu da nisu zabilježili veći interes za promjenu valute kredita, te dodaju kako se pritom obrada, proces, dokumentacija i odobrenje kredita uglavnom obavlja na isti način kao da se podiže novi kredit.

U Raiffeisen banci kažu da korisnici njihovih stambenih kredita u švicarskim francima mogu promijeniti valutnu klauzulu u euro uz naknadu od jedan posto iznosa nedospjele glavnice, odnosno najmanje 500 kuna, a najviše 3000 kuna. Dodaju da u posljednje vrijeme nije bilo takvih zahtjeva. U veljači 2008. PBZ je obustavio odobravanje kredita u »švicarcima«. Do sada su imali vrlo mali broj zahtjeva klijenata za prebacivanje kredita iz švicarskog franka u euro iako se, napominju, može očekivati i veći interes građana s obzirom na trend jačanja franka. Pripremili su i paket posebnih mjera za olakšanje otplate kredita u švicarskim francima koji uključuju i prebacivanje kredita u euro. Klijentima, koji to žele, danas su na raspolaganju različiti instrumenti olakšavanja otplate kredita: program počeka, produljenje roka otplate kredita ili refinanciranje u kredite u eurima da bi se u budućnosti zaštitili od rizika tečaja +švicarskog franka. U Hypo banci klijenti također mogu prebaciti kredit iz »švicaraca« u euro. Ako se odluče na to, kredit se prebacuje u kredit s valutnom klauzulom u eurima koji je u tom trenutku u ponudi. Naravno, uz plaćanje naknade. U mjesecu promjene ne plaća se anuitet, nego interkalarna kamata. U Hypu kažu da bilježe zanimanje za promjenu valute kredita, ali nema puno zahtjeva jer trenutačna tečajna kretanja ne pogoduju klijentima promijene li valutnu klauzulu u euro.

Udio kredita u »švicarcima« u ukupnom kreditnom portfelju Zagrebačke banke na kraju 2009. bio je 11 posto. Nude mogućnost prebacivanja kredita u eure uz pripadajuću kamatnu stopu za stambene i gotovinske kredite te dio kredita za kupnju motornih vozila. Što se tiče prelaska sa švicarskog franka na euro, ne bilježe veće brojke iako su u više navrata imali otvorenu mogućnost promjene valute bez plaćanja naknade. Trenutačno se za promjenu franka u euro primjenjuje promotivna jednokratna naknada od 300 kuna. U tom slučaju instrumenti osiguranja ostaju isti, procjenjuje se kreditna sposobnost, te izrađuje dodatak ugovora o kreditu uz primjenu kamatnu stope vezane uz valutnu klauzulu u eurima. Erste banka je kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. Udio takvih kredita u ukupnom portfelju banke, gledano prema iznosu, na kraju 2008. godine iznosio je oko 18 posto. Klijentima nude mogućnost prebacivanja kredita iz švicarskog franka u kredit vezan uz euro bez plaćanja posebne naknade. U posljednje su vrijeme primijetili nešto veći broj poziva klijenata koje zanima ta mogućnost, ali ju je malo klijenata i iskoristilo.

Krediti u švicarskim francima na hrvatskom su se tržištu pojavili 2004. godine i od tada do 2008. godine većina je banaka građanima ponudila mogućnost podizanja stambenih i gotovinskih kredita te kredita za automobile koji su vezani uz švicarski franak. Treba reći da postoji veliki tečajni rizik kod kredita koji su vezani uz »švicarac« zbog volatilnosti tečaja franka, pa su banke odobravale takve kredite uz pisanu suglasnost o svjesnom ulasku u rizik promjene tečajnih odnosa.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći

01.10.2026.

Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa

Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala

08.09.2026.

Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.

O čemu govori bilanca? Uspješnost tvrtke ne mjeri se najvećim stavkama, nego njihovim međusobnim odnosima

04.09.2026.

Rast prihoda najčešće je prva brojka kojom se opisuje poslovni uspjeh neke tvrtke. Kada kompanija objavi da je u godinu dana povećala prihode 20, 30 ili 50 posto, rezultat gotovo automatski zvuči pozitivno. Veća prodaja može značiti osvajanje novih kupaca

Rekordna godina za porezne savjetnike: 33 milijuna eura prihoda i gotovo 29 posto profitne marže

04.09.2026.

Hrvatsko tržište poreznog savjetovanja u 2025. godini napravilo je jedan od najvećih skokova posljednjih godina. Ukupni prihodi društava registriranih za djelatnost poreznog savjetovanja porasli su gotovo 33 posto, na 33,35 milijuna eura, dok je njihova

Dug, ovrha i blokada računa: Što svaki građanin mora znati

03.09.2026.

Od provjere duga u e-Dugovanjima do zaštićenog računa, građani imaju nekoliko mogućnosti za zaštitu svojih prava

Tag cloud

  1. 2919 članka imaju tag turizam
  2. 2741 članka imaju tag hrvatska
  3. 1534 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1591 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2018 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1329 članka imaju tag trgovina
  11. 1373 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1095 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1190 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 552 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 800 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 531 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 534 članka imaju tag obrazovanje
  35. 440 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk