Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2010

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Slab interes za prebacivanje kredita iz »švicaraca« u eure

Unatoč povećanju rata zbog jačanja franka, građani se još ne odlučuju na promjenu valute kredita. Banke kredite vezane uz švicarski franak ne nude od 2008. godine, ali danas nude mogućnost prebacivanja u kredite vezane uz euro.

Sve veće poslovne banke u Hrvatskoj već dvije godine u ponudi nemaju kredite za građane koji su vezani uz švicarski franak, a klijentima koji otplaćuju kredite u »švicarcima« nude mogućnost prebacivanja takvih kredita u kredit koji će biti vezan uz euro. Kako ističu u bankama, interesa za to ima, ali nije velik. Početkom travnja švicarski je franak na svjetskim deviznim tržištima zabilježio najvišu povijesnu vrijednost u odnosu na euro, pa je, uz relativno stabilan tečaj kune u odnosu na euro, doveo i do slabljenja kune u odnosu na švicarski franak. Te razlike osjetili su svi kreditno zaduženi građani u Hrvatskoj koji otplaćuju kredite vezane uz švicarski franak, jer su im se povećale mjesečne rate kredita. Takvih tečajnih razlika bilo je i ranije, pa su rate za kredite u »švicarcima« znale ponekad neugodno iznenaditi građane. Splitska je banka kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. godine. Danas svojim klijentima nude mogućnost promjene valute kredita za što naplaćuju naknadu od 0,5 posto. Ističu da nisu zabilježili veći interes za promjenu valute kredita, te dodaju kako se pritom obrada, proces, dokumentacija i odobrenje kredita uglavnom obavlja na isti način kao da se podiže novi kredit.

U Raiffeisen banci kažu da korisnici njihovih stambenih kredita u švicarskim francima mogu promijeniti valutnu klauzulu u euro uz naknadu od jedan posto iznosa nedospjele glavnice, odnosno najmanje 500 kuna, a najviše 3000 kuna. Dodaju da u posljednje vrijeme nije bilo takvih zahtjeva. U veljači 2008. PBZ je obustavio odobravanje kredita u »švicarcima«. Do sada su imali vrlo mali broj zahtjeva klijenata za prebacivanje kredita iz švicarskog franka u euro iako se, napominju, može očekivati i veći interes građana s obzirom na trend jačanja franka. Pripremili su i paket posebnih mjera za olakšanje otplate kredita u švicarskim francima koji uključuju i prebacivanje kredita u euro. Klijentima, koji to žele, danas su na raspolaganju različiti instrumenti olakšavanja otplate kredita: program počeka, produljenje roka otplate kredita ili refinanciranje u kredite u eurima da bi se u budućnosti zaštitili od rizika tečaja +švicarskog franka. U Hypo banci klijenti također mogu prebaciti kredit iz »švicaraca« u euro. Ako se odluče na to, kredit se prebacuje u kredit s valutnom klauzulom u eurima koji je u tom trenutku u ponudi. Naravno, uz plaćanje naknade. U mjesecu promjene ne plaća se anuitet, nego interkalarna kamata. U Hypu kažu da bilježe zanimanje za promjenu valute kredita, ali nema puno zahtjeva jer trenutačna tečajna kretanja ne pogoduju klijentima promijene li valutnu klauzulu u euro.

Udio kredita u »švicarcima« u ukupnom kreditnom portfelju Zagrebačke banke na kraju 2009. bio je 11 posto. Nude mogućnost prebacivanja kredita u eure uz pripadajuću kamatnu stopu za stambene i gotovinske kredite te dio kredita za kupnju motornih vozila. Što se tiče prelaska sa švicarskog franka na euro, ne bilježe veće brojke iako su u više navrata imali otvorenu mogućnost promjene valute bez plaćanja naknade. Trenutačno se za promjenu franka u euro primjenjuje promotivna jednokratna naknada od 300 kuna. U tom slučaju instrumenti osiguranja ostaju isti, procjenjuje se kreditna sposobnost, te izrađuje dodatak ugovora o kreditu uz primjenu kamatnu stope vezane uz valutnu klauzulu u eurima. Erste banka je kredite u »švicarcima« nudila od 2004. do 2008. Udio takvih kredita u ukupnom portfelju banke, gledano prema iznosu, na kraju 2008. godine iznosio je oko 18 posto. Klijentima nude mogućnost prebacivanja kredita iz švicarskog franka u kredit vezan uz euro bez plaćanja posebne naknade. U posljednje su vrijeme primijetili nešto veći broj poziva klijenata koje zanima ta mogućnost, ali ju je malo klijenata i iskoristilo.

Krediti u švicarskim francima na hrvatskom su se tržištu pojavili 2004. godine i od tada do 2008. godine većina je banaka građanima ponudila mogućnost podizanja stambenih i gotovinskih kredita te kredita za automobile koji su vezani uz švicarski franak. Treba reći da postoji veliki tečajni rizik kod kredita koji su vezani uz »švicarac« zbog volatilnosti tečaja franka, pa su banke odobravale takve kredite uz pisanu suglasnost o svjesnom ulasku u rizik promjene tečajnih odnosa.


Komentari članka

Vezani članci

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

JAVNI POZIV: Potpore za razvoj poduzetništva Grada Osijeka

13.04.2026.

Grad Osijek objavio je Javni poziv za dodjelu potpora iz Općeg programa razvoja poduzetništva za 2026. godinu (POT-OS-2026). Poziv je namijenjen poduzetnicima koji žele unaprijediti svoje poslovanje kroz dostupne gradske potpore.

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine

07.04.2026.

Uz rekordno bogatstvo u svijetu i Hrvatskoj, razvija se cijeli ekosustav usluga za HNWI klijente, od investicijskih savjeta do pravnih i concierge usluga

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke