Skuplji pamuk poskupljuje hranu

Snažan rast cijena pamuka na svjetskom tržištu i oštra konkurencija u tekstilnoj industriji znatno su smanjili profite najvećih svjetskih maloprodajnih lanaca. Švedski H&M (Hennes&Mauritz), koji uskoro otvara prve trgovine u Zagrebu, tako je u prvom tromjesečju zabilježio 30 posto manju dobit nego u istom razdoblju lani. Cijena pamuka je, naime, u godinu dana porasla sa 80 centi za funtu (0,45 kilograma) na preko dva dolara početkom ožujka. Zbog žestoke konkurencije, H&M se nije usudio prenijeti rastuće troškove na kupce, već su se radije odrekli dijela profita. Zato im je neto dobit u prvom tromjesečju bila 2,6 milijardi švedskih kruna (413 milijuna dolara), u usporedbi sa 3,7 milijardi kruna (587 milijuna dolara) u istom razdoblju lani. Cijena dionica H&M-a na Stockholmskoj burzi pala je za 14 posto u zadnjih šest mjeseci, a nakon objave lošijih poslovnih rezultata od očekivanja, otklizila je još četiri posto.

Izravni konkurenti švedskog tekstilnog diva izabrali su, čini se, drukčiju strategiju. Tako je britanski Next već podigao cijene za prosječno šest posto i najavio daljnja poskupljenja odjeće za 10 posto. Američki VF, vlasnik brendova Wrangler i Lee Jeans, povećao je cijene dijela svog asortimana i do 30 posto, jer im je rast cijene pamuka povećao proizvodne troškove za 15 posto. Španjolski Inditex (vlasnik brendova Zara i Bershka) još se uvijek odupire poskupljenjima zbog snažnog širenja u Indiji i Kini, gdje velikim rastom prodaje zasad kompenziraju rast troškova. Američke kompanije Gap i Nike razmatraju mogućnost da u dijelu asortimana smanje udjel pamuka i počnu koristiti više umjetnih materijala, poput poliestera i akrila. Svima njima ostaje nada da je cijena pamuka ipak dostigla maksimum, a na to upućuju i kretanja zadnjih nekoliko tjedana. Cijena je na američkom tržištu pala ispod dva dolara po funti, pa neki analitičari predviđaju daljnji pad do kraja godine.

Razloge pada nalaze u razlozima rasta: kako se cijena pamuka povećavala, tako je rastao broj onih koji su se odlučili zasijati pamuk ili povećati površine pod tom kulturom. Tako se očekuje da će prinosi pamuka ove godine porasti za 14 posto, nakon tri uzastopne godine pada proizvodnje. U idućoj godini očekuje se dodatni rast prinosa za 11 posto, a bude li tako, cijena pamuka mogla bi se spustiti i do jedan dolar po funti. A možda i ne, ako potražnja nastavi rasti, posebno kad je riječ o Kini koja već sada kupuje oko 40 posto svjetske proizvodnje pamuka. Taj bi udjel mogao i rasti jer je vlada u Pekingu najavila da će od rujna ove do ožujka iduće godine otkupljivati pamuk od domaćih proizvođača po cijeni od 1,4 dolara po funti, radi punjenja državnih robnih zaliha. Ostane li cijena na visokoj razini, sve više farmera sijat će pamuk i odustajati od riže, kukuruza ili soje, što će onda povećati cijene osnovnih životnih namirnica. A onda će nam biti skuplja i hrana i odjeća.