Školama novi programi i investicije

Budući srednjoškolci od iduće će školske godine, prema najavi zamjenice ministra obrazovanja Marije Lugarić, imati mogućnost upisa u nove gimnazijske programe: ekonomski, tehnički i turistički, piše Novi list. Ako ovakav prijedlog uspješno prođe javnu raspravu, u prvoj bi godini, školskoj godini 2012./2013, tri nova programa bila eksperimentalna i provodila se u manjem broju škola.

Ako se pokažu dobrima, postojeći broj od pet vrsta gimnazija povećat će se na osam. Hrvatski obrazovni program danas poznaje pet vrsta gimnazija – opću, jezičnu, klasičnu, prirodoslovno-matematičku i prirodoslovnu. Model profiliranja gimnazija prema određenim područjima u praksi se pokazao uspješnim, te prosvjetna javnost pozdravlja jačanje gimnazijskog sustava u tom smjeru.

No, jedna od najvećih promjena u školstvu je najava ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića da će se krenuti u realizacije projekata po modelu javno-privatnoga partnerstva (JPP).

Ministar Jovanović istaknuo je da MZOS namjerava u naredna dva mjeseca konačno, i to nakon što je prošlo 20 godina, donijeti Pravilnik o normativima prostora i opreme i osnovnim i srednjim školama i time do kraja urediti to područje sustava obrazovanja. Uz napomenu da u Hrvatskoj postoji 2900 građevina osnovnih i 700 građevina srednjih škola s oko 20 tisuća učionica i praktikuma u osnovnim školama i njih gotovo devet tisuća u srednjim školama, istaknuo je da pokazatelji komunalne opremljenosti često nisu zadovoljavajući, a najveći broj škola građen je u razdoblju od 1951. do 1990. godine.

Zato su županije, grad Zagreb i 33 veća grada prijavili 338 projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih i srednjih škola po modelu JPP-a za koje potencijalni investicijski okvir iznosi nešto više od 6,2 milijarde kuna. Od toga se 285 projekta odnosi na izgradnju iz temelja, dogradnju i opremanje škola, za 65 projekata zatražena je rekonstrukcija i opremanje, a za četiri škole samo opremanje. Gradnju i rekonstrukciju financirali bi privatni partneri, a država, županije i gradovi bi, nakon što projekt bude završen, u razdoblju od 30 godina podmirivali račune u omjeru 55 posto država, 35 posto županije i deset posto i to iz novca osiguranoga na gore opisani način