Skok kamate od jedan posto koštao bi poduzetnike između dvije i 2,2 milijarde kuna

Već neko vrijeme tržište i središnje banke vode glasnu medijsku raspravu o opasnosti koju predstavlja očekivana inflacija i posljedičnom mogućem povećanju kamatnih stopa. Obje strane se u pravilu slažu da će stopa inflacije osjetno porasti u idućim mjesecima, ali postoje drastično drugačije interpretacije o snazi i trajanju njenog rasta.

Tržišta se boje velikog i trajnog skoka, što već uključuju u svoje kalkulacije, dok središnje banke očekuju relativno kratkotrajni izboj. Čak i ako to ne bude slučaj, kreatori monetarne politike u SAD-u i eurozoni spremni su tolerirati nešto veću stopu od ciljanih dva posto na određeni rok uz objašnjenje da se time na neki način kompenzira vrlo dug period niske inflacije. Usprkos sve glasnijim povicima pojedinih analitičara, ekonomista i 'tržišnih praktičara', na koncu će o smjeru kamatnih stopa i monetarne politike odlučivati središnje banke, a one su zapravo prisiljene održavati niske kamatne stope još neko vrijeme jer bi porast zaduživanja mogao imati teške posljedice.

Naime, dobar dio napumpavanja nerijetko ionako velikog javnog duga mnogih država zbog neočekivanih i golemih pandemijskih izdataka oslanja se na izrazito povoljno zaduživanje, zbog čega do zatezanja monetarne politike u dogledno vrijeme može doći samo pod pritiskom žestoke i trajnije inflacije.

'Interaktivni alat iza kojega stoji Council on Foreign Relations pod nazivom CFR Global Monetary Policy Tracker ukazuje na činjenicu da još uvijek živimo u eri najdužeg i najizraženijeg labavljenja monetarnih politika diljem svijeta od 2004. godine, kada započinje mjerenje u koje su uključene 54 svjetske ekonomije. Projekcije za ljeto 2021. ne predviđaju zatezanje monetarnih uvjeta. Dakle, sve dok nacionalne kampanje cijepljenja ne dovedu ključne ekonomije na rub kolektivnog imuniteta, ne treba predviđati značajnije poteze vodećih centralnih banaka u smjeru podizanja kamatnih stopa kako ne bi ugušile krhak oporavak ili pokrenule izraženu korekciju cijena različitih kategorija financijske imovine prema dolje', jasan je Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti.

Slično razmišljaju i u Hrvatskoj narodnoj banci u kojoj ne očekuju skoro povećanje kamatnih stopa. 'Sukladno trenutnim ekonomskim prilikama i izgledima u SAD-u i eurozoni, tržišna su očekivanja da će ključne kamatne stope i referentni rasponi Fed-a i ECB-a u tekućoj i narednoj godini približno ostati na sadašnjim izrazito niskim razinama, odnosno prva podizanja ključnih kamatnih stopa se ne očekuju prije 2023. godine', tvrdi Matej Bule, viši stručni suradnik Direkcije za ekonomske analize HNB-a. No, nastavlja, 'projekcije kretanja ključnih kamatnih stopa središnjih banaka treba uzeti s velikom dozom opreza zbog toga što su izložene znatnim rizicima i neizvjesnostima te se nerijetko u protekla dva desetljeća dogodilo da su kretanja ključnih kamatnih stopa bila suprotna ranijim tržišnim očekivanjima'.

Kao primjer Bule nudi period nakon prošle krize u kojem se nakon izraženijeg oporavka očekivala normalizacija ključnih kamatnih stopa od 2010., da bi do toga došlo tek pet godina kasnije kada je Fed podignuo referentni raspon.