Siva ekonomija: dobar dio ne bi niti funkcionirao bez toga

Siva ekonomija je u Hrvatskoj glavni amortizer stabilnosti društva u uvjetima recesije i krize. Bez nje dio stanovnika uopće ne bi mogao funkcionirati, rekao je u petak istaknuti hrvatski ekonomist prof. dr. Ivan Lovrinović u Dubrovniku na tribini žena poduzetnica, članica Udruge “Krug”. Dodao je kako hrvatski narod povijesno u genima ima zapis samosnalaženja i to ga danas spašava.

Znaju se dijagnoza i rješenje, ali izostaje terapija
- Svi smo svjedoci krize i nedostatka novca, a opet, ljudi i dalje troše, ne toliko kao prije, ali ipak. Odgovor na pitanje kako je to moguće leži u sivoj, paralelnoj, ekonomiji koja je inače negativna pojava, ali se u ovim uvjetima, premda to nije ugodno reći, pokazala korisnom – kaže Lovrinović.

Pretjeranu potrošnju koja je obilježila proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj treba pripisati i neiživljenosti, što je bila i očekivana posljedica tranzicije iz jednog sustava u drugi. Ljudi su željeli mnogo toga i kupovali bez razmišljanja, a svoju ulogu u svemu, kaže Lovrinović, odigrale su i kartičarske kuće i leasing društva. Govoreći o aktualnoj ekonomskoj situaciji i putovima izlaska iz recesije, on je naveo kako je u SAD-u i EU-u vidljiv lagani oporavak, no zabrinjava to što je oporavak financijskog sektora puno brži od oporavka realne ekonomije. Financijsko tržište postalo je „globalni kasino“ gdje se želi nabrzinu zaraditi, a to može imati katastrofalne posljedice na realni sektor i proizvodnju, smatra Lovrinović.

Ponovio je da je izlazak iz krize moguć jedino povećanjem potrošnje, pa se veliki infrastrukturni radovi, poput autoceste za Dubrovnik i most kopno-Pelješac, ni po koju cijenu ne smiju zaustaviti. Ako 30 tisuća radnika u građevinarstvu izgubi posao, toliko je obitelji ostalo bez primanja, smanjuje se potrošnja i prihodi proračuna, ukratko, svi trpe. Odluka je na politici, kaže Lovrinović, koji cijelu situaciju sažima ovako:
- Teorijski znamo dijagnozu i rješenje, ali je tužno gledati kako se ne radi ono što bi trebalo i zbog čega se stječe dojam da hrvatski ekonomisti nisu dorasli situaciji.

Manje poduzetnica
Predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena „Krug“ Marija Šola iznijela je da je zbog krize u posljednje dvije godine broj žena poduzetnica smanjen s 24.476 na 20.696, broj zaposlenih u tvrtkama koje vode žene smanjen je za oko 13 tisuća, a dobit je, u odnosu na razdoblje prije krize, manja za 44 posto.