Šibenski škver dokazuje da se brodovi mogu graditi i bez državne pomoći

Otvoreni uredski prostori u renoviranoj zgradi nekadašnje menze, opremljeni recikliranim komadima starog namještaja i neiskorištenim dijelovima opreme brodskih interijera, koje je vlastoručno dizajnirao jedan od dvojice direktora, slikovito simboliziraju oporavak šibenske brodogradnje i poslovnu filozofiju vlasnika koji upravlja škverom posljednje tri i pol godine. Brodogradilište u šibenskoj Mandalini, nekadašnji Remontni zavod 'Velimir Škorpik', na koji još podsjeća bista toga narodnog heroja i prvog zapovjednika partizanske mornarice, prošlo je trnovit tranzicijski put.

Pod upravljačkom kapom Nautičkog centra Prgin (NCP) godinama je poslovalo s teškoćama opterećeno starim dugovima, da bi se početkom 2019. skrasilo u vlasništvu slovenske grupacije Iskra. Proizvođač elektrotehničkih proizvoda i industrijskih rješenja u vlasništvu Dušana Šešoka preuzeo je NCP Remontno brodogradilište, koje je unatoč operativno pozitivnom poslovanju zbog visoke zaduženosti završilo u stečaju. Preimenovao ga je u Iskra brodogradilište, spasio od skončavanja u stečajnim mukama, othrvao se pandemijskim krizama i stabilizirao mu poslovanje. Jedan od dvojice direktora koji je pokazao sklonost i talent za uređenje interijera zove se Aleš Ekar, Slovenac koji je u više od desetljeća života u Hrvatskoj gotovo izvrsno ovladao jezikom.

– U ovoj zgradi u kojoj je nekada bila menza uredili smo urede i napravili manju kantinu, a u staroj upravnoj zgradi dovršavamo opremanje smještajnih kapaciteta za svoje radnike koji nisu iz Šibenika. Više od godinu dana zapošljavamo i strane radnike, Filipince i Nepalce, trenutačno ih imamo dvanaest, a uređenjem smještajnih kapaciteta postajemo interesantniji za nova zapošljavanja. Osim toga, želimo postati i prvo energetski neovisno brodogradilište u Hrvatskoj. Pripremamo projekt solarne elektrane koja bi električnom energijom proizvedenom na našim krovovima pokrivala sve naše potrebe – s ponosom govori slovenski direktor o novostima koje uvode u poslovne procese, a koje pokazuju Iskrinu poslovnu filozofiju temeljenu na održivosti, inovativnosti i funkcionalnosti.

Najveće ulaganje u povijesti
Kompanija Iskra brodogradilište usmjerila je svoje poslovanje u smjeru održivog rasta i razvoja, visoke produktivnosti i profitabilnosti, brodogradnje s većom dodanom vrijednošću i bez pomoći države, proizvodnje tehnološki visokozahtjevnih, energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih brodova. Odgovarajući na pitanje može li Iskra brodogradilište pod kapom stabilnoga slovenskog poslovnog sustava postati sinonim za elektrifikaciju domaćeg brodarstva, direktor Roko Vuletić otišao je i korak dalje: – Prvi hibridni brod sagradili smo prije četiri godine, a danas su 90 posto svih narudžbi takvi brodovi. U ovom trenutku radimo i na dva projekta potpuno električnih brodova. Ti su brodovi sadašnjost, oni na sjeveru Europe funkcioniraju, a Hrvatska je zbog relativno kratkih relacija idealna zemlja za implementirati ih u linijsko brodarstvo.

Osim toga, radimo i na implementaciji rješenja na vodik. Pripremamo pilot-projekt gdje bismo u praksi u jedan manji brod pokušali ugraditi pogonski sustav na vodikov gorivi članak. Prva projektantska rješenja pokazuju da su i obujam i težina tog sustava manji nego u klasičnoj propulziji, što kod baterija nije slučaj. U brodogradilištu planiramo sagraditi i malu elektrolizu i punionicu i sve bi to trebalo biti dovršeno iduće godine. Želimo svojim poslovanjem pridonijeti okolišu, poslovati moderno, privući mlade ljude i biti jedan od poželjnijih poslodavaca u Šibeniku i okolici – pohvalio se Vuletić inovativnim projektima modernog, financijski stabilnog i uređenog šibenskog brodogradilišta, koje posluje u segmentu remonta brodova dugih do 90 metara i gradnje novih brodova do 60 metara dužine.

Pokrenulo je Iskra brodogradilište i ozbiljan investicijski ciklus ulaganjima u modernizaciju, širenje kapaciteta i uvođenje novih tehnologija. Najveće ulaganje u posljednjih stotinjak godina šibenske brodogradnje, ono u novi plutajući dok dug 120 metara i nosivosti do pet tisuća tona, koji bi zamijenio onaj stari dug 70 metara i nosivosti 1500 tona te omogućio servisiranje gotovo čitave Jadrolinijine flote, svih brodova HRM-a i luksuznih jahti dužih od 100 metara, zaustavila je ruska agresija na Ukrajinu.

Što se događa s tom investicijom i ostatak priče o šibenskom brodogradiištu pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.