»Sezonski« ugostitelji prednjače u prijevarama

Nedavni incident na Kornatima u kojem su talijanski gosti, nakon što su zatražili račun koji im se zbog 3336 kuna učinio prevelik, pretučeni, a neki od njih i bačeni u more s osobnim stvarima zapravo nije izoliran slučaj. Predsjednica potrošačke udruge »Plavi val« iz Šibenika Erika Popović kaže da je sličnih neugodnosti bilo i ranije, no nisu dospijevale u javnost.

»Incidenti u restoranima sa stranim gostima nisu rijetki, jer je mnogo sezonskih ugostitelja koji traže brzu zaradu tijekom nekoliko ljetnih mjeseci i koji će iskoristiti svaku priliku da 'preveslaju' turiste«, kaže Erika Popović. Mnogi će ugostitelji pokušat naplatiti večeru i piće bez izdanog računa. Što se gost zatekne kasnije navečer u restoranu, to je vjerojatnost da neće dobiti račun veća, a bez računa gost ne može provjeriti koliko je stvarno popio i pojeo te po kojoj je cijeni to naplaćeno. »Često će podmetati i jeftiniju ribu pod skuplju. Malo će teže to proći kod Talijana koji znaju kakvu ribu dobivaju, ali gosti iz kontinentalne Europe su lakša meta«, pojašnjava naša sugovornica.

No, takve prevare su obično izolirane na neozbiljne ugostitelje koji rade onoliko dugo koliko traje turistička sezona, dok oni koji godinama rade i koji namjeravaju prenijeti tradiciju poslovanja na nove generacije paze na svoj dobar glas te će manje probleme bez puno buke riješiti s gostima. Mnogo je pritužbi i na restorane koji imaju istaknuto da primaju kreditne kartice, no kada gost hoće platiti račun, sazna da to može isključivo gotovinom. I to se događa u kasnim večernjim satima, kada se ne može dobiti Državni inspektorat i prijaviti slučaj, a ujutro ugostitelji negiraju da nisu htjeli primiti karticu.

Erika Popović smatra da bi bilo dobro uvesti licenciranje restorana po uzroku na druge turističke zemlje, gdje se restorani kategoriziraju s obzirom na ponudu, razinu usluge, opremljenost restorana, kao i njegove lokacije. To bi se moglo raditi na sličan način na koji se zvjezdicama kategorizira i smještaj. Smatra da bi se tako mogla određivati i visina cijena u restoranima, pa bi se izbjegle neugodnosti da u neuglednim restoranima gost plaća skupu uslugu. No, nije uvijek ni gost u pravu. Pritužbe stranaca da je hrana na otocima iznimno skupa zapravo se ne mogu tretirati kao reklamacija te im se mora objašnjavati zašto su cijene više na otocima. »Uostalom, tržište diktira cijene, a što se zaštite potrošača tiče, važno je samo da se trgovci pridržavaju istaknutih cijena, da ne naplaćuju više od toga«, kaže Erika Popović.

Česte su reklamacije i na aranžmane jednodnevnih izleta na kulturne, povijesne ili prirodne znamenitosti, jer su mnogi stranci razočarani onime što su dobili s obzirom na prvotnu ponudu. »Česta je slika da pojedinci obilaze plaže i vuku turiste za rukav nudeći im jednodnevne izlete s kojekakvim sadržajima. Teško se oduprijeti takvim nasrtljivcima, a jednom kad turist kupi kartu, ostane razočaran kada se vrati s izleta«, kaže Erika Popović. Dobar su primjer Kornati, gdje svi otoci ne spadaju u Nacionalni park, pa se stoga ne mora ni plaćati 100 kuna za ulazak, no prijevoznici to prešućuju. Često će ponuditi i udobne klimatizirane autobuse i gusarske brodove, a turiste će na kraju dočekati neudobni lokalni autobus ili obična brodica.

»Zato je kudikamo sigurnije takve izlete plaćati u agencijama koje moraju poslovati po zakonu i u kojima su reklamacije moguće«, savjetuje naša sugovornica.
Česti su sukobi turista i s agencijama preko kojih rezerviraju smještaje na našoj obali, koji očekuju jednu vrstu smještaja a dobiju drugu. »Stranac koji traži kuću za odmor na osamljenom mjestu jer dolazi s društvom koje se voli zabavit uvečer i bit malo glasnije, a dobije kuću u naseljenoj ulici gdje ne može imat tu slobodu, naravno da je nezadovoljan. Zato je najbolje unaprijed platiti samo jedan manji dio za rezervaciju a tek prije odlaska platiti puni iznos koji se može umanjiti ako je gost zbog nečega nezadovoljan«, savjetuje Popović.