Seljak u EU zarađuje samo 40 posto prosječne plaće

Europa treba rješavati ruralni egzodus politikama i investicijama koje poljoprivredu čine atraktivnim izborom karijere. Međutim, politička nesigurnost oko poljoprivredne politike Unije drži investitore daleko, rečeno je na skupu koji je Euroactiv organizirao u Bruxellesu o toj temi.

Ruralna područja obuhvaćaju više od polovine EU-a, ali ne ispunjavaju svoj gospodarski i društveni potencijal. Nezaposlenost je visoka i stanovništvo je staro dok se mladi ljudi kreću u gradove kako bi tražili nove mogućnosti.

Za pojedince, tvrtke i zajednice koje ostaju na selu, nedostatak ključnih infrastrukturnih investicija koči gospodarski razvoj, a u takvim uvjetima teško je uvjeriti mlade ljude da život na selu može ponuditi budućnost zbog koje je vrijedno ostati na zemlji.

"Ako želimo zadržati ruralna područja živima u budućnosti, ako želimo održati poljoprivredu na životu, moramo privući mlade ljude", izjavio je Jannes Maes, predsjednik Europskog vijeća mladih poljoprivrednika (CEJA).

"Mladi ljudi moraju biti u stanju vidjeti da je vrijedno živjeti u ruralnim područjima, da se poljoprivredom može zaraditi za život i da tim poslom mogu izdržavati svoje obitelji."

Slične stavove iznio je i Stephen Meredith, zamjenik voditelja politike IFOAM EU, organizacije koja je predstavljala europske organske poljoprivrednike, koji vjeruje da poljoprivreda treba biti u središtu politike ruralnog razvoja. "Poljoprivreda je okosnica ruralnih područja. Ako nemamo poljoprivrednika, još će se teže riješiti pitanje odlaska s ruralnih područja."

No, zarada poljoprivrednika samo je 40 posto prosjeka u cijelom EU, a manje od polovine ruralnih područja ima pristup brzom internetu. Sve to otežava poljoprivrednicima da razvijaju svoje poslovanje i odvraća ljude od poljoprivrede i prouzročuje depopulizaciju ruralnih krajeva.
Nedostaje političke hrabrosti

Za Josefinu Loriz-Hoffmann, ravnateljicu ruralnog razvoja u Odjelu za poljoprivredu Europske komisije (DG AGRI), investicija u ruralne infrastrukture uglavnom je pitanje "političke hrabrosti" u zemljama članicama EU-a.

EU može "osigurati okvir i alate", rekla je, no pojedine zemlje moraju odlučiti gdje i što uložiti.

Ipak, za države članice, pronalaženje novca za potrebna ulaganje nije lako. Pekka Pesonen, glavni tajnik Udruge EU farmera i Udruženja poljoprivrednih zadruga Copa-Cogeca, okrivljuje europske "nedosljedne" politike koje drže investitore podalje od poljoprivrede.

"Političko okruženje u Europi je jednostavno previše nestabilno", kazao je, dodavši kako je zbog toga poljoprivreda ostala bez izvora financiranja.

Šef Copa-Cogeca ustvrdio je da postoje mnogi primjeri gdje "EU donosi političke odluke na znanstvenim osnovama, sve dok se političarima počnu ne sviđati određeni odgovori koje znanost daje”, te je pozvao one koji donose odluke da budu dosljedniji.
Komplementarnost

Uz pritisak na proračun Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i mogućnost da će Brexit ostaviti veliku rupu u EU nakon 2020. godine, nekoliko govornika istaknulo je da je važnije nego ikad osigurati da poljoprivrednici imaju koristi od cijelog raspona politika EU, izvan Zajedničke poljoprivredne politike.

Kako bi se povećao učinak raspoloživih sredstava, zemlje EU trebale bi tražiti "sinergije" između komplementarnih područja politike, pozvao je Loriz-Hoffmann. "Zemlje članice trebale bi više učiniti kako bi se kombinirale mogućnosti financiranja, koristeći sredstva regionalnog razvoja EU i sredstva za društveno razvoj", rekla je.

Predstavnica Europske komisije naglasila je da svaka zemlja za sebe treba organizirati unutarnju raspravu o povećanju komplementarnosti projekata koje financiraju, kako bi se osiguralo da oni budu u korist ruralnog razvoja, gdje god je to moguće.