Seljaci se masovno zadužuju uoči sjetve

Seljacima za sjetvu po hektaru za repromaterijal treba 10.000 i 13.000 kuna
Za mjesec dana krenut će proljetna sjetva, a na poljoprivrednim se površinama trenutačno obavlja prihrana jesenskih usjeva. Još prije mjesec i više dana seljaci su s nevjericom pratili poskupljenja ‘‘svega i svačega‘‘ ističući kako će predstojeća sjetva biti najskuplja od Domovinskog rata. Do tog su zaključka došli uspoređujući prošlogodišnje cijene repromaterijala, mineralnih gnojiva, goriva…

S nestrpljenjem su očekivali objavu najavljenih mjera Vlade RH, kako bi, konačno, bar djelomično mogli izračunati koliko će ih koštati proljetna sjetva i prihrana jesenskih usjeva. Da su, nakon objave mjera, presretni - nisu. Podsjetimo, što se mjera za poljoprivredu tiče, smanjen je PDV (s 13 % na 5 %) na sadnice, gnojivo i pesticide, dok će 88.000 poljoprivrednih gospodarstava dobiti potpore ukupnog iznosa 200 milijuna kuna, a pomoći će im se nabavom umjetnog gnojiva. Za prvih deset hektara obradivih površina dobit će 450 kuna po hektaru, a za drugih deset hektara 250 kuna po hektaru. To znači pomoć u protuvrijednosti od 7000 kuna, dakako za one koji obrađuju 20 i više hektara.

Poskupljenja

- Poklonjenom se konju ne gleda u zube, ali PDV je prijenosna stavka i neće nam puno pomoći - tvrdi baranjski poljoprivrednik Petar Pranjić, član Odbora za ratarstvo Osječko-baranjske županije pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK).

Nastavlja da za najnovije stanje ne želi kritizirati Vladu RH, svjestan da je problem s poskupljenjima posljedica događanja na globalnoj razini te konstatira kako neke države imaju više mogućnosti za pomoć seljacima, a neke manje. Hrvatska je, kaže, nažalost, u drugoj skupini. No i nadalje je mišljenja kako postoje načini za isplatu veće pomoći poljoprivrednicima o kojima, u krajnjem slučaju, ovise i ostali stanovnici. Vraćajući se na priču oko državne pomoći pri nabavi mineralnog gnojiva, naglašava kako je prošle godine za gnojidbu KAN-om seljak utrošio 700-tinjak kuna po hektaru, a za istu mu površinu ove godine treba 2000 kuna. Naruku im ne ide ni sušno vrijeme.

- Jesenski usjevi nisu baš u ‘veseloj‘ kondiciji. Bit će kritično jer nema na vidiku većih oborina, a upravo tu pomažu mineralna gnojiva koja biljku drže u životu. Kako bilo da bilo, ne smijemo štedjeti, pa makar to značilo stavljanje dvije omče oko vrata. Dio seljaka već se sada kreditno zadužio, ali kuće koje nas prate postavljaju za nas strašne uvjete. Za šleper gnojiva traže garanciju od 10 hektara zemljišta, a otišli su čak i do toga da imaju u vidu naše zdravstveno stanje. Vjerojatno da vide hoćemo li izdržati sve šokove - priča Pranjić, ponavljajući kako nema sumnje da će predstojeća sjetva biti najskuplja do sada.

Upitan za kotacijske cijene koje je objavilo osječko Žito, kaže kako su one razmjerne poskupljenju, ali se nikada ne zna kakva će stvarna cijena biti u trenutku žetve. Tvrdi kako stoga relativno mali broj baranjskih seljaka potpisuje ugovore uoči žetve, a ako to i čine, ugovaraju samo urod s dijelova površina koje obrađuju.

- Unatoč svemu, ja sam optimist. Gorjeli smo i na većim vatrama, bilo je različitih situacija, ali hrvatski seljak je žilav. Dat ćemo sve od sebe da narodu osiguramo kruh - podvlači Pranjić.

Ne štede

Slično razmišlja i Zoltan Rajki, poljoprivrednik iz Kotline. Tvrdi kako pšenicu prihranjuje kao i do sada, ali će u idućem razdoblju dobro razmisliti hoće li količine bačenog gnojiva ostati na dosadašnjoj razini.

- Pitam vas što učiniti. Cijena gnojiva i repromaterijala enormno je otišla gore, a ako ne bacimo dovoljno gnojiva, prinos će biti katastrofalan. U ovom trenutku sam na njivi i za sada ne štedim na gnojivu. Bacam 150 kilograma KAN-a po hektaru, a ako bude bilo potrebno, bacit ću još 100 kilograma. Sjetvene površine neću smanjivati. Bar za sada - priča Rajki.

Vladine je mjere nazvao ‘‘bolje išta nego ništa‘‘, potvrđujući računicu prema kojoj seljaci po hektaru površine troše između 10.000 i 13.000 kuna (repromaterijal, gnojivo, gorivo...). Općenito, nakon razgovora sa seljacima može se zaključiti kako će učiniti sve da postignu što bolji prinos, kada su jesenas zasijane kulture u pitanju, a kako će biti poslije... Dio seljaka gnojivo je nabavio prošle godine, u vrijeme kada su cijene tek počele ‘‘divljati‘‘, za što su realizirali čak i kredite kod poslovnih banaka. Taj se potez pokazao dobrim...

Trenutačne kotacijske cijene ove godine više od 20 do 40 posto
Tvrtka Žito d.o.o. lani je jedina na hrvatskom tržištu uvela novinu u otkupu poljoprivrednih proizvoda, odnosno prvi put su izišli sa kotacijskim otkupnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, a istu praksu nastavili su i uoči ove proljetne sjetve. Na upit kakva su njihova iskustva s ovakvim načinom ugovaranja otkupa poljoprivrednih proizvoda, navode: “Kotacijske cijene koje smo predstavili prošle godine bile su novina na hrvatskom tržištu, a po iskazanom interesu i povratnim informacijama poljoprivrednih proizvođača možemo biti ponosni na taj iskorak u trgovini merkantilnih roba. Na ovaj način pratimo europske i svjetske trendove, a kako su proizvođači, koji su nama izuzetno bitni, zadovoljni mogućnošću ugovaranja cijene prije same sjetve, istu praksu nastavljamo i ove godine. U prošloj godini smo otkupili oko 500.000 tona svih poljoprivrednih kultura, a najviše suncokreta, pšenice i kukuruza. Ako uspoređujemo prve kotacijske cijene prošle godine i trenutačne kotacijske cijene, ove godine su one više od 20 do 40 %, ovisno o kulturama”, navode iz Žita. Z.Rupčić

ugrožena JE sjemenska proizvodnja
Trošak ovogodišnje sjetve bit će iznimno visok. - Najviše je poskupjelo gnojivo. Ovisno o trenutku nabave i vrste gnojiva trošak gnojidbe će biti veći od 100 % u odnosu premaa lani, a trošak sjemena i zaštite u nešto manjem postotku. Skuplji je i plavi dizel, a znatno je poskupjela i mehanizacija, od 20 % do čak 40 %. Trošak rada je također veći u odnosu prema prošloj godini, no uštedu smo uvidjeli u kvalitetnijem raspolaganju resursima, jačanju kompetencija, novim tehnologijama kao što su precizna poljoprivreda, precizna gnojidba i sjetva, a čime se posljedično povećavaju produktivnost i prinos. S obzirom na visoke cijene merkantilnih žitarica, direktno je ugrožena sjemenska proizvodnja zbog toga što je lakše proizvoditi merkantilnu robu, direktno je prodati po visokim cijenama ili čuvati na vlastitom skladištu te prodati 2-3 mjeseca nakon žetve. Sjemenarske kuće imaju prostora poticati sjemensku proizvodnju, no time će utjecati na cijenu sjemena 2023. godina, što bi, uz cijene gnojiva i goriva, moglo iduću godinu činiti još izazovnijom za proizvođače.Z.Rupčić