Samci će za isti posao dobivati manje plaće

Plaće koje se isplaćuju od početka ožujka prve su isplate prema promijenjenim poreznim pravilima, a izračuni pokazuju da će samci i osobe koje nemaju uzdržavanih članova obitelji biti najveći gubitnici novih poreznih pravila. Najviše će 'stradati' samci koji imaju bruto plaću veću od 10 tisuća kuna.

Samci će izgubiti popriličan iznos – od 270 do 400 kuna na bruto plaće veće od 10.000 kuna. Otkako je uspostavljen postojeći sustav poreza na dohodak, on ide naruku zaposlenima koji imaju više djece ili drugih uzdržavanih članova obitelji jer je, uz osobni odbitak, uveo i dodatne odbitke za uzdržavane članove obitelji. Vlada tvrdi da svaki zaposleni u prosjeku ima jednog uzdržavanog člana, ali dosad nikad nisu objavljeni precizniji podaci o broju dodatnih odbitaka i koliko se točno zaposlenih njima koristi, piše Večernji list. Pravo na status uzdržavane osobe imaju djeca dok se redovito školuju, nezaposleni bračni drugovi ili roditelji bez prihoda. Dijete može prijaviti samo jedan od roditelja, a postoji mogućnost da se takva olakšica dijeli. Prema promjenama koje su stupile na snagu od 1. ožujka, radnik koji ima dvoje djece počinje plaćati na plaću od 7.000 kuna bruto plaća svega 91 kunu poreza (bez prireza). Samcu koji, pak, zarađuje 7.000 bruto porezna je obveza 568 kuna, a samac koji zarađuje oko 15.000 bruto godišnje državi plati oko 17 tisuća poreza i prireza više nego što ga plaća radnik s dvoje uzdržavane djece. To su njegove dvije mjesečne plaće! Povećanje neoporezivog dijela plaće s 1.800 na 2.200 kuna u stručnim je krugovima ocijenjeno kao jedan od boljih poteza Vlade kod posljednje mini porezne reforme jer se time išlo naruku zaposlenima koji zarađuju malo te obiteljima s više djece. No, glavna je zamjerka da je ljestvica za srednji sloj spuštena prenisko – na neto plaću od samo 5.500 kuna. Svi koji zarađuju više od toga, a nemaju dodatnih osobnih odbitaka plaćat će veće poreze. Hrvatska prilično progresivno oporezuje rad, a najveći je porezni pritisak na bruto plaće iznad 10 tisuća kuna. Takva porezna politika destimulira bolje plaćene radnike, potiče na uravnilovku, ali i porezne utaje jer tvrtke pribjegavaju drugim oblicima plaćanja. Osobama koje zarađuju više od 30 tisuća kuna bruto čak dvije trećine primanja pojedu porezi i doprinosi.

S druge strane, Hrvatska ima čak tristo tisuća zaposlenih koji zarađuju oko minimalca ili bitno manje od te svote, pa se postavlja pitanje jesu li te plaće realan prikaz onoga što se zaposlenima isplaćuje, pogotovo u obrtu i slobodnim profesijama. Podsjetimo, od početka svibnja smanjit će se stopa zdravstvenog doprinosa s 15 na 13 posto, ali to smanjenje neće imati učinak na neto plaću jer je uplata zdravstvenog doprinosa obveza poslodavca.