S ulaskom u EU Hrvati će morati učiti strane jezike

Premda je Hrvatska je zemlja koja pretendira biti snažno turističko odredište, ali i ubrzo se uklopiti u novu zajednicu zemalja (EU planovi obrazovanja definiraju da svaki građanin zajednice treba znati barem tri jezika), u najnovijem istraživanju GfK 73 posto Hrvata prema vlastitom izjašnjavanju tvrdi kako poznaje makar jedan strani jezik.

Najviše ih poznaje engleski jezik, njih 58 posto, njemački 37 posto, talijanski 23 posto, španjolski 9 posto, ruski 7 posto a sve ostale strane jezike njih 6 posto. 27 posto Hrvata, prema istraživanju GfK, ne govori strane jezike. U izvješću se navodi kako je zbroj postotaka poznavatelja stranih jezika veći od 73 posto jer neki poznaju više od jednog stranog jezika.

Promatrano po regijama engleskim jezikom se služi najviše ljudi u Dalmaciji (70 posto), pa Zagrebu (67 posto), te Istri s Primorjem (65 posto). Najslabije je poznavanje engleskog u Slavoniji. Nema razlike u poznavanju tog jezika kod žena i muškaraca ali postoje velike razlike ako se poznavanje promatra po dobi.

Dobna skupina između 18 i 24 godine iskazuje da ih čak 96 posto poznaje engleski. Slijedi prva starija skupina od 25 do 34 godine (91posto) izjavljuje da zna engleski. Dalje slijede mladi između 15 i 17 godina koji smatraju da ih 90 posto poznaje engleski. Veće poznavanje (71 posto) istakla je i dobna skupina između 35 i 44 godina, dok s daljnjim rastom godina opada poznavanje engleskog tako da kod osoba preko 65 godina samo 10 posto poznaje taj jezik.

Poznavanje engleskog proporcionalno raste i sa stupnjem obrazovanja, od 28 posto kod osoba s osnovnom školom do 83 posto kod visoko obrazovanih. S rastom osobnih i obiteljskih prihoda raste i poznavanje engleskog jezika.

Prema vlastitoj ocjeni kvalitete poznavanja engleskog jezika 23 posto onih koji su se izjasnili da ga poznaju rekli su kako ga samo malo razumiju, 28 posto da mogu sudjelovati u razgovoru, 29 posto da ga dobro govore i pišu a 20 posto da ga odlično govore i pišu.

Promatrano po regijama najbolje poznavanje njemačkog jezika je u sjevernoj Hrvatskoj (51 posto) i zatim u Zagrebu s okolicom (44 posto). Znatno manje poznavanje pokazuju dvije vodeće turističke regije Istra i Primorje (27 posto) te Dalmacija (24 posto). Muškarci i žene podjednako poznaju njemački. Najviše je zastupljen kod visoko obrazovanih i kod osoba gdje su najviša osobna primanja i primanja kućanstva.

Na trećem mjestu su oni koji poznaju talijanski jezik, njih 23 posto. Po regijama prednjače građani u Istri s Primorjem (57 posto), slijede oni u Dalmaciji (32 posto) pa Zagreb (18 posto). Žene su više poznavatelji talijanskog (26 posto) nego muškarci (19 posto), a kod dobnih skupina poznavanje talijanskog ističu najviše u dobi od 18 do 24 godine (37 posto), te oni od 25 do 34 godine (30 posto).

Visoko obrazovani se također više ističu kao poznavatelji 38 posto. Na četvrtom je mjestu poznavanje španjolskog jezika (tek oko 9 posto onih koji znaju neki strani jezik) u čemu prednjače građani Dalmacije, Istre, Primorja te Zagreba (između 11 i 13 posto). I španjolski je popularniji kod žena nego kod muškaraca (12 prema 7 posto). Najviše ga poznaje dobna skupina između 18 i 24 godine (28 posto) te visoko obrazovani (17 posto).

Peto je mjesto ima ruski jezik (7 posto) i nešto je malo više zastupljen u sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu, te kod dobne skupine od 45 do 64 godine starosti (oko 12 posto). Kod poznavanja ostalih stranih jezika u oko 2 posto se javljaju još francuski i mađarski dok su svi ostali zastupljeni oko jedan posto ili manje.

Više od četvrtine građana Hrvatske niti malo se ne služi se niti jednim stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji (37 posto), slijedi Lika, Kordun, Banovina (35 posto), sjeverna Hrvatska (31 posto), Zagreb s okolicom (24 posto), dok su ipak nešto bolje naše turističke regije jer u Dalmaciji (21 posto) i u Istri i Primorju (17 posto) ima najmanje onih koji baš ništa ne mogu komunicirati na stranom jeziku. Oko 25 posto žena i 29 posto muškaraca također nema nikakvo znanje stranog jezika.

Prema istraživanju GfK u Hrvatskoj nema mlađih od 17 godina koji ne poznaju makar jedan strani jezik, do 24 godine starosti onih koji ne poznaju niti jedan strani jezik je samo 2 posto, do 34 godine starosti 5 posto, do 44 godine 17 posto, do 54 godine 30 posto, do 64 godine 38 posto. Osoba starijih preko 65 godina ima čak 64 posto da ne poznaju niti jedan strani jezik.

Pregled nepoznavanja jezika prema stupnju obrazovanja pokazuje da osobe s minimalnim i nepotpunim osnovnim obrazovanjem u 83 posto slučajeva ne poznaju strane jezike, s osnovnom školom ih je 48 posto, KV i VKV radnika 31 posto, dok oni sa srednjim obrazovanjem u 16 posto slučajeva ne poznaju niti jedan strani jezik. Visokoobrazovanih koji ne poznaju niti jedan strani jezik je 4 posto.