S prvim danom 2021. stižu velike izmjene poreznih zakona koje utječu na sve građane, ovo su novosti

Hrvatska će u 2021. godinu ući s novim, petim krugom porezne reforme, čije su najvažnije odrednice smanjenje stope poraza na dohodak s 24 na 20 posto odnosno s 36 na 30 posto te stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prometom do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto.

Peti krug porezne reforme, čija se vrijednost procjenjuje na oko dvije milijarde kuna, definiran je istim brojem zakona – izmjenama i dopunama zakona – o porezu na dohodak, o porezu na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom te o financiranju lokalnih jedinica, a koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Niže stope poreza na dohodak – veća primanja za oko 900 tisuća obveznika

Građanima su svakako najzanimljivije izmjene Zakona o porezu na dohodak, jer će onima koji taj porez plaćaju donijeti veću plaću ili mirovinu.

Naime, izmjenama se smanjuju stope tog poreza – stope od 24 posto na 20, a od 36 posto na 30 posto.

Nema promjena kada je riječ o osnovnom osobnom odbitku, koji i nadalje ostaje 4.000 kuna, kao ni olakšica za uzdržavane članove obitelji (npr. za prvo dijete 1.750 kuna, za drugo 2.500 kuna, itd.).

Ne mijenjaju se ni porezne osnovice pa smanjenje stopa znači da će se od iduće godine na poreznu osnovicu do 30.000 kuna mjesečno primjenjivati stopa od 20 posto, umjesto sadašnjih 24 posto, a na osnovicu iznad 30.000 kuna stopa od 30 posto, umjesto sadašnjih 36 posto.

Pretoče li poslodavci te nove, niže stope poreza na dohodak na plaće svojih zaposlenika to bi radnicima značilo porast neto plaće od desetak do više od tisuću-dvije kuna. Točan izračun, naime, ovisi o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.

Projekcije računovođa tako govore da bi primjerice osoba bez uzdržavanih članova u Zagrebu (u kojem je stopa prireza 18 posto) s bruto plaćom od 6.000 kuna već na plaći koju će dobiti u siječnju iduće godine dobio oko 38 kuna veću neto plaću, s brutom od 10.000 kuna gotovo 190 kuna, a 12.000 kuna oko 265 kuna više, itd. Kako raste bruto plaća tako raste i iznos koji bi zaposlenici dobili s obračunom po novim, nižim stopama pa će tako primjerice oni s bruto plaćom od 50.000 kuna u siječnju iduće godine dobiti plaću koja je u netu veća i za 1.840 kuna.

Po podacima koje je tijekom saborske rasprave o najnovijem paketu poreznih izmjena iznio ministar financija Zdravko Marić, smanjenjem stopa poreza na dohodak oko 900 tisuća poreznih obveznika može očekivati financijsku korist, ovisno o njihovoj visini dohotka. Od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i umirovljenika trenutno njih 1,9 milijuna, s obzirom na visinu svog dohotka odnosno mirovine, ne plaća porez na dohodak, podsjetio je Marić, koji je i tom prigodom ponovio i da visina plaće nije određena zakonom o porezu na dohodak, nego ugovorom između poslodavca i radnika.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Zakonske izmjene su definirale i porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe, koja se uvodi od početka iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno. Ta se naknada, kao i ostale socijalne naknade, neće smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Također, plaćom se neće smatrati ni troškovi cijepljenja protiv zaraznih bolesti koje poslodavci plaćaju svojim radnicima.

Zakonskim se izmjenama od početka iduće godine ukida i oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka. Kolokvijalno riječ je o tzv. institutu malog posla (little job) koji je do sada bio oporezivan stopom od 24 posto za dodatni prihod od 12.500 kuna, no od iduće se godine oporezivanje takvog dohotka ukida.

Zakonske su izmjene regulirale i porezno oslobođenje za primitke digitalnih nomada odnosno stranaca koji iz Hrvatske, korištenjem telekomunikacijskih tehnologija, obavljaju poslove za poslodavce iz drugih zemalja. Uglavnom je riječ o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, za koje se propisuje porezno oslobođenje za primitke koje će ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa, a kako bi se time olakšala i njihova odluka da odaberu Hrvatsku kao mjesto boravišta i rada.

No, povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54 na 60 posto.

Riječ je o drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena. Sada se taj nesrazmjer imovine i primitaka oporezuje višom stopom od 36 posto uvećano za 50 posto, što znači s 54 posto, a kako se od početka iduće godine viša stopa smanjuje na 30 posto povećava se koeficijent njena uvećanja, i to za sto posto, što znači da će ta stopa u konačnici iznositi 60 posto.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak donose i određena pojednostavljenja kada je riječ o prijavama. Tako građani koji iznajmljuju stan, ako za to sklopljeni ugovor ovjere kod javnog bilježnika, više sami neće morati u Poreznu upravu već će obvezu da taj ovjereni ugovor pošalju poreznicima imati javni bilježnici. Ako se, pak, ugovor sklapa bez ovjeravanja kod javnog bilježnika, građani će ga i nadalje sami trebati donijeti u Poreznu upravu.

Novine su vezane i uz mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovu dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima. Do sada je kriterij za to bio da te tvrtke moraju imati dobit, a sada je prošireno i na one koji nisu u dobiti. To je, kako su obrazložili iz Ministarstva financija, posebno važno za startup-ove, male tvrtke koje tek nastaju i koje u prvim godinama možda nisu ni u stanju ostvariti dobit, ali im se omogućuje da stimuliraju svoje radnike kroz dodjelu opcijskih dionica.

Financijski efekt izmjena poreza na dohodak odnosno smanjenja stopa toga poreza procjenjuje se na dvije milijarde kuna. Kako je taj porez prihod lokalnih jedinica, država je odlučila da će na sebe preuzeti to smanjenje njihovih prihoda.

Država fond izravnanja preuzima na sebe

Ta je kompenzacija regulirana izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne (područje) samouprave, kojima je povećan udio općina, gradova i županija u porezu na dohodak, dok država na sebe preuzima fond izravnanja, iz kojega sredstva idu slabije razvijenim općinama, gradovima i županijama, prema utvrđenim kriterijima.

Tako će se od početka iduće godine udjeli općina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak povećati sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na 20 posto, a udio za decentralizirane funkcije ostat će 6 posto.

Sredstva za fond izravnanja, koji sada u raspodjeli poreza na dohodak ima udio od 17 posto i puni ga svih 576 lokalnih jedinica, od iduće će se godine osiguravati u državnom proračunu.

U 2021. po prvi se put realizira i porezno rasterećenje mladih

Peti krug porezne reforme kreće s početkom iduće godine, a sredinom 2021. treba biti realizirana i važna promjena definirana još četvrtim krugom – porezno rasterećenje rada mladih do 30 godina.

Naime, izmjenama Zakona o porezu na dohodak definiranim krajem 2019. godine, a s početkom primjene od 2020. regulirano je i porezno rasterećenja mladih, i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godina.

No, tu će pogodnost mladi osjetiti tek 2021. godine, jer to porezno rasterećenje ne ide na mjesečnoj plaći već tek po godišnjem obračunu poreza na dohodak.

To znači da će mladi, nakon što Porezna uprava napravi godišnji obračun poreza na dohodak za ovu godinu, negdje na ljeto iduće godine, na svoje račune dobiti povrat poreza na dohodak – da li u stopostotnom ili 50-postotnom iznosu ovisi o njihovim godinama.

Tada će se znati i koliko će točno mladih dobiti povrat poreza i koliki je to ukupni iznos, koji su u Ministarstvu financija kod predlaganja samog zakona procijenili na oko 700 milijuna kuna.

Porez na dobit – stopa za one s prihodom do 7,5 milijuna kuna pada s 12 na 10 posto

S početkom 2021. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto. To se smanjenje odnosi i na sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno.

I te zakonske izmjene stupaju na snagu s početkom iduće godine a primjenjivat će se u postupku podnošenja poreza na dobit za 2021. godinu i nadalje.

Sukladno prijelaznim i završnim odredbama, poduzetnici koji u ovoj godini ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu već kod izračuna predujma poreza na dobit za 2021. primijeniti stopu od 10 posto.

Za poduzetnike čiji je godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna stopa poreza na dobit i nadalje ostaje 18 posto.

Zakonskim se izmjenama također s 12 na 10 posto smanjuje i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti.

Također se s 15 posto na 10 posto smanjuje stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).

Izmjene Zakona o porez na dobit trebale bi ići na ruku bankama koje svojim klijentima u teškoćama otpišu potraživanja.

Naime, porezno priznati rashod kreditne institucije bio bi iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osnove, po osnovi kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke (HNB).

“Na taj način želimo prevenirati situacije koje smo imali u prijašnjim situacijama i godinama jer i kad kriza dođe, a i u nekim drugim okolnostima, neki građani, naravno, ne svojom krivnjom zapadaju u poteškoće, što zbog gubitka radnog mjesta ili nekih drugih okolnosti, pa nisu više u stanju podmirivati te obveze kako su originalno definirane. Na ovaj način dajemo kreditnim institucijama stimulans da s tim dužnicima razgovaraju, pregovaraju i dogovore djelomični ili potpuni otpis, a ne da se uključuju i neke treće osobe, dobro znane“, obrazložio je u Saboru ministar financija.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak se utvrđuje i obveza redovitog usklađenja transfernih cijena.

PDV – prag za plaćanje prema naplaćenim računima diže se na 15 milijuna kuna

Izmjenama, pak, Zakona od PDV-u, od početka iduće godine diže se prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama -sa 7,5 na 15 milijuna kuna.

Također se proširuje mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu, a radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu.

Izmjenama se zakon o PDV-u usklađuje s europskim direktivama pa će se tako od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna) plaćati PDV.

Usklađenje s europskim direktivama zakonskim se izmjenama provodi i kada je riječ o prodaji dobara na daljinu.

Fiskalizacija – blagajnički maksimum pravilnikom će propisati ministar financija

S početkom 2021. na snagu stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prema kojima se više blagajnički maksimum neće propisivati tim zakonom, već će ga pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Uz to, početkom iduće godine istječe i prijelazno razdoblje za fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnih uređaja i obvezu iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu. Naime, te su obveze propisane već zakonskim izmjenama koje su na snazi od početka ove godine, ali je za prilagodbu dan rok od godinu dana pa njihova primjena kreće s 1. siječnja 2021.

Tada na snagu stupaju i neke odredbe definirane još u četvrtom krugu porezne reforme odnosno krajem prošle godine pa tako od 1. siječnja 2021. počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.