Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

Ministar okoliša i energetike Tomislav Ćorić u srijedu je najavio da će se u narednih nekoliko tjedana raspisati natječaj za odabir konzultanata koji će državi pomoći oko procjene vrijednosti Ine, ali i pri odabiru strateškog partnera.

'Poziv potencijalnim konzultantskim kućama ići će u sljedećih nekoliko tjedana. Cilj Vlade je očuvati Inu kao vertikalno integriranu kompaniju, koja će prije svega ulagati u istraživanje, rafinerijski biznis. S obzirom na neke projekcije energetske budućnosti Europe, odnosno svijeta, mislimo da su to neki segmenti koji imaju budućnost, ali moraju biti znatno unaprijeđeni. Posljednjih godina Inine zalihe nafte i plina opadaju i postoji, barem iz naše perspektive, potencijal za njihovo povećavanje', rekao je Ćorić.

U državnom proračunu za ovu godinu je osigurano 161 milijun kuna za potrebe savjetovanja i zastupanja vezano za Inu i odnose s MOL-om.

Plan Vlade je, prema pisanju Večernjeg lista, do kraja godine izabrati konzultanta koji će osim procjene vrijednosti MOL-ovog paketa imati zadatak prezentirati sve prednosti i mane dva scenarija. Prvi je da Hrvatska samostalno krene u otkup dionica Ine, vrati je u svoje ruke i onda traži strateškog partnera. Drugi predviđa da se odmah pronađe strateški partner s kojim bi se išlo u otkup MOL-ovog paketa.

Konzultanti će, navodno, imati rok od tri mjeseca za procjenu vrijednosti MOL-ovog udjela u Ini.

'Možemo procjenjivati vrijednost MOL-ovih dionica koliko hoćemo, ali Mađari će u konačnici reći koliko traže. Sigurno nam neće dati diskont. Prije nekoliko godina MOL je izišao s procjenom da njegov udio u Ini vrijedi 1,8 milijardi eura. Mislim da je to pretjerano. Međutim njihova će biti zadnja', rekao je za tportal naftni stručnjak Davor Štern.

Općenito, energetski stručnjaci pozdravljaju odluku Vlade da angažira stručne konzultante u rješavanju pitanja oko Ine. Podsjećaju kako su prije glavnu riječ vodili političari, što nije ništa dobro donijelo toj kompaniji.

'Sjetimo se samo kako se to radilo u vrijeme vlade Ive Sanadera. Nužni su nam vrhunski konzultanti koji poznaju tržište. Nikako to ne bi smjele biti investicijske banke, već netko od velikih globalnih konzultantskih kuća poput Deloittea, PricewaterhouseCoopersa, Ernst & Younga ili KPMG-a. Njihovi stručnjaci znat će procijeniti vrijednost Ine, njezin potencijal i što bi joj mogao donijeti pojedini strateški partner', istaknuo je naftni konzultant Jasminko Umićević.

Zasad jedine dvije tvrtke koje su jasno iskazale interes za otkup MOL-ovog paketa i ulazak u Inu ruski su divovi Gazprom i Rosnjeft.

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov krajem prošle godine izjavio je kako Gazprom planira kupiti mađarski udjel u Ini. Time je samo nastavio niz brojnih medijskih natpisa o tome da ta tvrtka žarko želi našu najveću naftnu kompaniju.

Prije dva tjedna prvi čovjek Rosnjefta Igor Sečin u intervjuu za Jutarnji list potvrdio je kako i oni žele preuzeti Inu. Njegova izjava uslijedila je nakon što je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s brojnom delegacijom posjetila Moskvu i susrela se s ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto. Hrvatska Vlada bi, prema tome navodnom panu, zadržala kontrolni paket od preko 25 posto dionica.

'I Gazprom i Rosnjeft su odlične tvrtke, ali smatram kako bi Rosnjeft bio bolje rješenje za Inu jer je više naftaški orijentiran. Veliki plus je i to što se u upravi Rosnjefta nalazi naš čovjek, Željko Runje. Međutim na kraju će o tome odlučiti ruska politika. Moskva će odabrati koja će od te dvije kompanije ući u Inu', uvjeren je Štern.

Bilo koje rusko ulaganje u ovom dijelu Europe ne može proći bez pitanja kako će na to reagirati Amerikanci. Štern smatra da SAD neće praviti velike probleme, pogotovo u slučaju Rosnjefta, u kojem značajan udio u vlasništvu imaju zapadne kompanije. British Petroleum (BP) naime drži gotovo 20 posto dionica u Rosnjeftu.

'Ina samostalno ne može opstati u svijetu koji se brzo mijenja. Nužan joj je jak strateški partner. SAD sigurno ne bi bio oduševljen ulaskom ruskog kapitala u Inu, ali oni bi našli svoj interes kroz BP. Amerikanci su pragmatični', smatra Štern.

Slično razmišljaju i drugi energetski stručnjaci. Jedan od njih koji nas je molio za anonimnost podsjeća na to da su Rusi u Mađarskoj dobili zeleno svjetlo za ulaganje u nuklearne elektrane, a u Srbiji su vlasnici Ininog pandana, kompanije NIS. U BiH Rusi drže dvije rafinerije i imaju brojne benzinske postaje.

'Za sve njih ruski kapital je dobar, a za nas ne bi bio!? To je glupost. Realnost je to da, osim ruskih kompanija, nema nikog drugog tko želi Inu. Smatram da bi Rosnjeft bio idealan partner jer, za razliku od Gazproma, nije prisutan u regiji. Gazprom je Ini već sad konkurent. Imaju rafinerije u Srbiji i razvijen lanac benzinskih pumpi. Rosnjeft nema ništa i njemu bi se isplatilo ulagati u modernizaciju Rijeke i Siska', uvjeren je naš sugovornik.