Robot-ronilica spremna za novu tržišnu utakmicu

Pred Hrvatskom su veliki razvojni i infrastrukturalni projekti od kojih će se mnogi realizirati na moru i priobalju. Dovoljno je samo spomenuti gradnju mosta koji će spojiti poluotok Pelješac s kopnom, plinofikaciju priobalja, gradnju ribarskih i nautičkih luka, gradnju kolektora s podmorskim ispustima...
Upravo u takvim »vodenim« projektima mnogi vide svoju šansu, pa se uvelike spremaju za novu tržišnu utakmicu u kojoj su dosad najvećim dijelom participirali stranci. Tako je i šibenska tvrtka Neptun-Sub odlučila uhvatiti tržišni korak kupnjom robot-ronilice »Falcon Seaeye ROV«, prve takve vrste u Hrvatskoj. Njome se mogu obavljati najzahtjevniji i najsloženiji podvodni inspekcijske nadzori i manji radovi. Tamo gdje čovjek ne može doći ili ako stigne, a ne može se dugo zadržavati, nova robot-ronilica brzo i s lakoćom stiže i odradi traženi posao.
»Hrvatska je ozbiljno zakoračila u vrijedne i zahtjevne projekte pod morem, pa smo se kupnjom engleske robot-ronilice i obukom četvorice stručnjaka osposobili za obavljanje složenih zahvata na dubinama i do 300 metara. Novi uređaj već smo testirali na inspekcijskim poslovima podmorskog plinovoda i konstrukcije platforme za potrebe naftne industrije (INAgip), a ispitali smo i podmorski dio gata Makarske. Jedna osiguravajuća tvrtka zainteresirana je za pregled njima sumnjivo potopljenog broda. Spektar djelovanja robot-ronilice na koju se može prikvačiti razna oprema je vrlo širok«, kaže nam Jovica Brkić, direktor tvrtke Neptun-Sub. Dodaje da robot-ronilica može ploviti, odnosno roniti brzinom do pet čvorova, može zaroniti do 300 metara dubine, a mehaničkom rukom može s dna iznijeti teret do 16 kilograma.
Ronilicom se daljinski upravlja s kopna, a njezin cjelokupni rad prati se na ekranima. Mobilna bespilotna robot- ronilica ima radarski uređaj zahvaljujući kojemu može »vidjeti« predmete i u mutnome moru na udaljenosti od čak 600 metara. Pomoću GPS sustava svaki predmet ili objekt na dnu mora može se precizno locirati. Izgubljeni predmeti vrlo se lako pronalaze što se u svijetu pokazalo vrlo učinkovitim nakon zrakoplovnih nesreća nad morem i potragom za crnim kutijama.
Ronilica teška oko 80 kilograma ima dodatak »ruke«, sustav za GPS pozicioniranje, radar, sondu za ispitivanje debljine stijenke... Uređaj može ispitati i kvalitetu katodne zaštite nekog objekta pod morem, te dati detaljan odgovor o kvaliteti podmorskih ronilačkih radova. Osim toga, robot-ronilica je u blizini ronilaca, što im je dodatna sigurnost, jer se njihov boravak pod morem prati na kopnenome monitoru.

Kompletna slika podvodnoga gradilišta
Robot-ronilica može se koristiti i kod postavljanja temelja naftnih platformi, kod trasiranja podmorskih cjevovoda, može pomoći u otkrivanju zatrpanih kabela, koristiti se i kod gradnje potpornjaka budućeg mosta na Pelješcu. Zahvaljujući robotu može se dobiti kompletna slika podvodnoga gradilišta. Hrvatsku čeka najavljena plinofikacija Jadrana, gradnja čak 160 podmorskih ispusta i drugih vrijednih projekata koji će se dijelom ili u cijelosti realizirati u podmorju. Ako se zna da je samo jedan ispust dug dva kilometra i da je završetak ispusta na 60 do 70 metara dubine, onda je jasno kako je riječ o velikim projektima.

Bez utjecaja morskih struja
Robot-ronilicu pokreće pet motora, a može ploviti i zaranjati u svim uvjetima. Svojom »rukom« robot može mirno upravljati bez obzira na snagu morskih strujanja.

Praćenje razvoja livada otrovnih algi
Novi uređaj može se primijeniti i u dijelovima podmorja gdje se pojavljuju toksične alge, na primjer brzošireće caulerpe taxifolije. Brzinom od pet čvorova na sat sumnjivi dio podmorja može se brzo prekontrolirati i pratiti razvoj livada otrovnih algi.