Ribarska inspekcija na vlastitim brodovima

U hrvatskom teritorijalnom moru stanje ribljeg resursa je zadovoljavajuće u odnosu na ostale dijelove Jadrana, a ispitivanja godišnje obavlja Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita koje s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ima ugovor za monitoring ribljih resursa. O ribarskoj inspekciji, planovima i očekivanjima u sektoru morskog ribarstva odgovore smo potražili u razgovoru s Tončijem Božanićem, državnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Božanić kaže da su propisi u Hrvatskoj kojim se štiti stanje ribljeg fonda dosta dobri, te su čak i restriktivniji od europskih propisa. Na primjer, ograničenje za kočarice je u Hrvatskoj 600 kilovata na pogonskom stroju, dok europske ribarice nemaju tih ograničenja. Što se tiče stanja ribljih resursa, kaže da se ciklički na nekim dijelovima Jadrana javljaju problemi, ali to su prolazne faze.

Ribarska inspekcija od ove godine bit će osnažena s četiri nova broda na kojima će inspektori samostalno moći obavljati nadzor. Tri su već stigla i trenutačno ishode dozvole od kapetanija, a u fazi dizajniranja su i nove odore za skipere i inspektore koji će biti na novim plovilima.

Napominje kako je dosad ribarska inspekcija uvijek ovisila o drugim ministarstvima i njihovim plovilima, dok će sada imati svoja vlastita plovila. Za dnevnog boravka na moru jedino će se baviti nadzorom nad morskim ribarstvom. U Ministarstvu su pak osigurana sredstva za nabavu još novih plovila, od kojih će barem jedno biti na raspolaganju već ove godine.

Božanić podsjeća kako nadzor mora biti ozbiljno postavljen jer to i Europa traži od Hrvatske. Po jedan novi brod inspekcije rasporedit će se u Pulu, Zadar i u Splitsko-dalmatinsku županiju, dok će četvrti ići u Dubrovnik. Plovila su dugačka 8,3 metra i mogu ploviti putnom brzinom od 32 milje. Na njima će se nalaziti inspektor i skiper, a svaki će inspektor biti osposobljen da može i sam upravljati plovilom.

Novi brodovi bit će opremljeni svom potrebnom opremom, uključujući hidraulični vinč (puretić) za dizanje mreža na krmu. Svugdje gdje postoji osnovana sumnja moći će se uz pomoć vinča lako ispitati o kakvom je ribolovnom alatu riječ. Inspektori će raditi prema svojem planu, a moći će reagirati i po dojavama.

U sklopu Uprave za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede napravljen je novi ustroj, a inspekcija je dobila, pored načelnika sektora u Zagrebu, i načelnicu Odjela za ribarsku inspekciju u Splitu.

Božanić je uvjeren kako cilj inspekcije nije da na kraju mjeseca obavi određeni broj pregleda, već inspekcija treba postići mijenjanje situacije na terenu na bolje. Tome će pridonijeti i stalni boravak inspekcije na moru, kao i link za dojave o mogućim prekršajima. I u Ministarstvu su svjesni kako neće biti jednostavno, jer ne treba zaboraviti kako na hrvatsku obalnu crtu otpada 6200 kilometara, što je ogroman prostor koji nije lako kontrolirati. Konačan učinak treba biti taj da inspekcija obavlja kontinuirani nadzor na moru, a ne stihijski i akcijski, što će onda utjecati i na svijest svih onih koji se bave ribolovom. To će, smatra Božanić, donijeti u kratkom razdoblju vidljive rezultate.

Najavio je i kako Ministarstvo poljoprivrede kreće u izmjene Zakona o morskom ribarstvu, jer je u nekim dijelovima nedorečen. Kao primjer je naveo i različitu gradaciju kod počinjenih prekršaja, koja bi trebala biti poštenija. Što se tiče ribolovnih dozvola i kategorizacije ribara, problem postoji u dijelu malog ribolova i to u korištenju mreža stajaćica, jer se ubrajaju u profesionalni alat.

Naime, Europa ne poznaje kategoriju malog ribolova u kojem se koriste mreže stajaćice. Ako želimo ući u EU, moramo se uskladiti s europskim propisima, kaže Božanić. Dodaje kako je Hrvatska u svojem stajalištu izrazila problem kod kategorije malog ribolova. Pored toga, u pregovorima s EU-om tražimo i zadržavanje nekih tradicionalnih ribarskih alata.

Od novih situacija koje će se dogoditi, Božanić najavljuje nove mogućnosti pomaganja sektoru kroz strukturne potpore, te će se u socioekonomskom dijelu moći fiskalnim i drugim mjerama pomagati ribarima. Iskrcajna mjesta za ribu morat će se također dovesti u standarde koji EU očekuje od Hrvatske.

U koalicijskom sporazumu napravljenom na početku mandata Vlade stoji, a dobro je za ribare, da će se hrvatski ribari morati izjednačavati u povlasticama i uvjetima s europskim susjedima. To znači da će se nastaviti s definiranjem mehanizama i mjera kojima je cilj izjednačavanje obveza i prava hrvatskih ribara s onima iz država članica EU-a.