Revolucija obnovljivih izvora tek počinje

Ako ste mislili da je revolucija obnovljivih izvora energije gotova i da smo detektirali sve moguće izvore energije, onda ste zasigurno pogriješili. Znanstvenici diljem svijeta i dalje nastavljaju otkrivati nove izvore energije, a čini se kako će paulovnija uskoro doživjeti revoluciju i u Hrvatskoj.

Paulovnija je obećavajuća investicija, koja podiže interes za ulaganja zbog svog iznimno brzog rasta i visoke kvalitete drveta. Paulovnija je budućnost zelene energije, a najzanimljiviji i komercijalno najvažniji segmet je korištenje paulovnije za proizvodnju biomase što je postao globalni svjetski trend.

Tvrtka Solarni Projekti d.o.o., ekskluzivni je zastupnik tvrtke Bio Tree Ltd. (Sofija, Bugarska) na područja Republike Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine za hibridne sorte stabla paulovnija.

Brzorastuće drvo

Rod Paulovnija (u obitelji Scrophulariaceae) obuhvaća dvadesetak listopadnih, brzorastućih, vrsta drveća iz porodice strupnikovski. Porijeklom su iz jugoistočne Kine, gdje se njeguju stoljećima. Vrste paulovnije imaju C-4 tip fotosinteze i nalaze se među najbrže rastućim vrstama na svijetu. One su listopadna vrsta ujedno i zimzelena u tropskim područjima. Kora je glatka s granama u suprotnim smjerovima. Drvo formira veliko lišće s mnogobrojnim malim sjemenkama s visokom tolerancijom na promjenjive uvjete okruženja. Od velike važnosti su tomentosa, elongata i fortunei.

Paulovnija je zanimljiva zbog svog brzog rasta, visokokvalitetnog drveta, lijepih cvijetova i velikog lišća. Sve vrste paulovnija roda brzo rastu, ali najatraktivniji za komercijalnu upotrebu su hibridi između ovih vrsta koje održavaju različite vrijedne osobine. Visoka otpornost na sušu, nepretencioznost prema sastavu tla i široki raspon temperatura za uzgoj (-20 do + 40 °C) čini paulovniju vrlo traženom na svjetskom tržištu. Drvo paulovnije je lagano, a istovremeno iznimno čvrsto, što je idealna kombinacija za slučajeve gdje se traži takav omjer. Drvo lagano omogućuje sve vrste tretiranja, svjetlije je boje i lagano se boja sa svim vrstama boje.

Sorte paulovnije

Sorte paulovnije podijeljene su ovisno o svrsi plantaže – ukrasna, industrijska, proizvodnja biomase, bioetanola ili drvene građe. Druga podjela temelji se na klimatskim uvjetima u kojima bi biljke mogle biti uzgojene. Najrašireniju primjenu ima vrsta tomentosa, elongata i fortunei. Za ukrasne svrhe (parkovi i vrtovi) preporuča se korištenje tomentosa ili hibrida tomentosa sa fortunei. Ove vrste paulovnije otporne su na široki raspon temperatura. Spomenute hibridne vrste tomentosa i fortuneia dobar su izbor za pošumljavanje, parkove te ukrasnu krajobraznu sadnju. Stablo razvija mnogo bočnih grana, gustu krošnju s grozdastim cvjetovima koji se razlikuju po boji, od kremaste do tamno ljubičaste.

Paulovnija tomentosa koristi se također u plantažama za biomasu. Odlikuje se dobro razvijenom krošnjom i brzim rastom no nešto sporijim u odnosu na elongatu. Paulovnija elongata najbrže je rastuća sorta paulovnije također poznata i kao "smaragdno stablo". Ove vrsta preporuča se za pošumljavanje i za proizvodnju drva visoke kvalitete drvnog materijala. Iznimno brz rast razvija ravno deblo sa ujednačenim razvojem na duljinu. Najveći prinos drvne građe u 8. godini nakon sadnje dosegne 1 kubni metar drva i 40 cm promjera debla. Koristi se za proizvodnju drveta, biomase, bioetanola i peleta. elongata sposobna se prilagoditi, rasti i razvijati u siromašnijem tlu te sprječava eroziju i obogaćuje tlo humusom. Visoka tolerancija na sušu, sadržaj tla te temperaturni opseg (od -20 do 40 stupnjeva Celzijevih) čine elongatu i njezine hibride prijeko potrebnim za oporavak okoliša.

Visokokvalificirani stručnjaci tvrtke Bio Tree Ltd. vrše odabir novih sorti paulovnije usmjerenih na poboljšane karakteristike te povećanje opsega zemljopisnih područja pogodnih za distribuciju. Tijekom 2012. godine finalizirali su izbor tri nova hibrida paulovnija kultivara s različitim komercijalnim primjenama: "bellissima", "tamea", "kawakami" i "oxi".

Sadnja i uzgoj

Obično se paulovnija sadi u proljeće ili sredinom ljeta ovisno o stupnju razvoja sadnog materijala, godinu dana stare mladice ili mladog sadnog materijala i voli horizontalne ili južno orijentirane padine. Kao i kod ostalih mladih stabala, paulovnija biljke trebaju biti dobro zaštićene od biljojeda. Pripremni radnje ovisit će o hrapavosti i vegetaciji sadnog mjesta. Stara polja i livade obično zahtijevaju tretman herbicidom za suzbijanje korova i četkanje.

U rano proljeće kad su korovi snažni, tretman herbicidom se mora pažljivo primijeniti te izbjegavati kontakt s drvećem stabljike. Ukoliko polja nisu istražena za poljoprivredu i tlo nije obrađeno, nužno je duboko oranje (minimalno 40-60 cm) u svrhu usitnjavanja u male komadiće radi iskorjenjivanja starih trava ili grmlja. Ako je teško tlo s glinom potrebno je orati do 80 cm. Nakon oranja zemlju je potrebno izravnati drljačom. Nakon tih radnji zemljište se smatra spremnim za izbrazdavanje i obilježavanje te izradu rupa za sadnju. U ovisnosti o kvaliteti tla definiranoj iz preliminarnih analiza tlo obogatiti različitim gnojivima.

Ekološka vrijednost

Prvi gorivi materijal koji su ljudi rabili bila je drvna biomasa, a čak i danas ona je glavni energetski izvor za više od polovice stanovništva svijeta. Procjenjuje se da na biomasu otpada između 11 i 14% globalne potrošnje energije. Klimatske promjene i nesigurnost u dostupnosti fosilnih goriva povećali su interes za održive sustave za proizvodnju biomase.

Kalorična vrijednost biomase od paulovnije malo je veća od 50% kalorične vrijednosti ugljena (kao i od biomase dobivene od drugih vrsta drveća), ali manji udio zagađivača poput sumpora, kao i činjenica da je paulovnija obnovljiv energetski izvor, jasno pokazuju njenu ekološku vrijednost. Prednost drveta paulovnije je to da je lagano drvo i značajno smanjuje troškove transporta u usporedbi s drugim vrstama – pri normalnim uvjetima brzo će se osušiti na zraku do sadržaja vlage između 10 i 15%. Kad se suši na otvorenom, gustoća drveta obično je između 260 i 330 kg/m³.

Pravilnim uzgojem paulovnija postaje jedna od najbrže rastućih biljaka. Vrlo učinkovita fotosinteza paulovnije zadržava ugljik u njenoj metaboličkoj građi. Ugljikova razina u tlu na plantaži paulovnije povećava se zbog akumulacije organske tvari u vrijeme opadanja lišća i zbog velikog korijenja, što ima važnu ulogu u primanju ugljika. Drvo paulovnije može se posjeći iz istog korijena najmanje 4 do 5 puta pri čemu poboljšava tlo svojim rastom, što je čini održivom kulturom u usporedbi s drugim vrstama za proizvodnju biomase.

Paulovnija dobro raste u različitim klimatskim uvjetima, od umjerenih do tropskih. Različite sorte paulovnije podnose temperaturni raspon od -20 do 47°C. Optimalna temperatura za rast drveta u širinu i visinu je 27°C. Godišnja količina oborina na područjima gdje paulovnija raste u prirodi kreće se od 500mm do 3000mm. Radi postizanja vrlo brzog rasta za komercijalnu proizvodnju drveta u toploj klimi, potrebno je najmanje 700mm kiše na vrhuncu sezone rasta (od kasnog proljeća do rane jeseni) ili treba izgraditi sustav dodatnog navodnjavanja.

Paulovnija može rasti na različitim tipovima tla, ali je najpogodnije duboko tlo s dobrim odvodnjom koje je bogato hranjivim tvarima ili kojem su dodana umjetna gnojiva. Potrebno je gotovo potpuno suzbijanje korova na prostoru od najmanje 1 m od stabla, a tlo mora biti obrađeno. Korov u između redova treba uklanjati. Drveće paulovnije u idealnim uvjetima raste izuzetno brzo, ali će slabo rasti na loše izabranom zemljištu ili ako se ono loše održava.

Razvoj plantaže

Najvažniji uvjet za plantažu paulovnije je Sunčeva svjetlost za fotosintezu. To znači da čak i ako su voda i hranjive tvari optimalno dostupne, drveće će usporeno rasti ako je preblizu jedno drugom i međusobno se bori za svjetlost. U tom slučaju smanjen je prinos drvne mase. Biomasa se može dobiti i od otpadnog materijala nakon sječe paulovnije uzgojene za drvnu građu, koja se općenito sadi u gustoći od 550-600/ha ili manje i period rasta je 10 godina. Međutim, godišnji prinos u tonama suhe tvari (TDM) po hektaru bit će nizak u usporedbi s onim na plantažama posebno namijenjenim za proizvodnju biomase.

Razvoj plantaže trebao bi početi pitanjem "Za što će se biomasa koristiti?" (Za proizvodnju etanola ili izgaranje), a na osnovi iskustava s načinima sadnje paulovnije koji odgovaraju zahtjevima različitih veličina stabljike i godine sječe, izborom plantaže mogu se odrediti optimalni sustavi proizvodnje. Sljedeći modeli opisuju načine proizvodnje drvene biomase od drveća s jednom stabljikom ili s više stabaljike. Kod svakog modela otprilike je jednaka veličina stabljike pri čemu je njegov promjer izmjeren na 1,3 m visine pri sječi između 7 i 15 cm. Mogućnost različitih modela sadnje paulovnije s jednom ili više stabljika mogu biti prednost kod različitih zahtjeva za sirovinom. Metodologija sadnje je umjereno fleksibilna i moguće ju je mijenjati iskustveno ili ako se promjene zahtjevi u proizvodnji. Najteže je povećati gustoću stabala po hektaru kad je plantaža već jednom posađena, ali je i to moguće.

Guste plantaže kod kojih se dopušta rast mnogo stabala pogodne su za određene uvjete i namjene koje utječu na maksimalno mogući prinos. Tehnologija rasta može se promijeniti i primijeniti za svaki specifični slučaj stjecanjem znanja ili promjenom okolnosti. Preporučuje se sadnja mladih biljaka sorti Paulownia elongata i Paulownia fortunei. Zemlju treba obraditi, a zbog potrebe za poboljšanjem odvodnje ili dubine površinskog sloja zemlje, udaljenost između reda sadnica ovisi o načinu sadnje. Mlade sadnice sade se mehanički ili ručno u redovima na udaljenosti od 1 do 1,5 m. Drvca treba posaditi u vlažno tlo i odmah zaliti. Moguća primjena umjetnih gnojiva i navodnjavanja određuje se u skladu s analizom tla i opažanjem rasta sadnica.

Prva sezona rasta smatra se periodom kad se biljka ukorjenjuje, a svako stablo niže od 3 m (u plantažnom uzgoju s modelom jedna stabljika) na kraju sezone treba orezati tako da se omogući razvoj snažnije stabljike. Prva sječa obavlja 3 godine nakon sadnje. Svakom naknadno obnovljenoj stabljici treba oko 2 godine da dosegne veličinu za sječu. U toplim klimatskim područjima biljka će normalno razviti stabljiku promjera 10-12 cm. Zbog općenite prirode statičke obrade u tablicama, može se očekivati promjer stabljike manji od 10 cm i veći od 15 cm kod plantažnog uzgoja paulovnije s jednom stabljikom.