Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Pro 2024

Reputacija brendova pred sve većim je izazovima

Izvor: tockanai.hr · Autor: Darko Buković  

Reputacija brendova pred sve većim je izazovima

I tako, korak po korak, suvremeno poslovno okruženje ulazi u, možemo sa sigurnošću reći, vrlo izazovno razdoblje, u kojem se pod povećalo najviše stavlja – reputacija. Upravo je reputacija brenda postala ključan faktor koji određuje uspjeh kompanija.

No, ubrzan rast donosi sa sobom brojne probleme i, suvremenim PR rječnikom rečeno, izazove. Da, globalizacija, digitalizacija i rast svijesti kod potrošača o društvenim i ekološkim pitanjima doveli su do toga da se ugled brenda ne mjeri samo kvalitetom proizvoda ili usluga, već i etičkim standardima, društvenim angažmanom i sposobnošću prilagođavanja. Zato je upravljanje reputacijom brenda danas izazovnije nego ikada ranije, budući da se kompanije suočavaju s nizom problema i rizika.

I dok se do jučer, primjerice, u tekstilnoj industriji vodilo masovnom proizvodnjom (u nerazvijenim zemljama) i kasnije trgovinom istih uz niske cijene u brojnim lancima pojedinih brendova, danas se tržište diferencira. Svjesnost i o segmentu nastanka proizvoda, bez obzira na snagu brenda koji cijelu priču nosi, postaje itekako bitna.

Razvoj digitalnih platformi i društvenih mreža donio je revoluciju u komunikaciji brendova s potrošačima, ali i povećao ranjivost.

Jedna negativna recenzija, viralni video ili loša reakcija na društvenim mrežama mogu značajno narušiti reputaciju brenda u roku od nekoliko sati. Kompanije su primorane konstantno pratiti svoj digitalni ugled i brzo reagirati na negativne komentare, što zahtjeva nove, dodatne i velike resurse i strateško planiranje. Pogrešno vođena kampanja ili neosjetljiv odgovor na društveno pitanje može izazvati “cancel culture”, kulturu otkazivanja, fenomen u kojem brendovi postaju meta bojkota i osuda javnosti.

Revolucija potrošačkih očekivanja
Današnji potrošači sve više očekuju od brendova aktivno bavljenje i identificiranje kroz niz društvenih i ekoloških pitanja. Održiva proizvodnja, transparentnost u poslovanju i inkluzivnost postali su ključni faktori za izgradnju povjerenja.

Primjerice, kompanije koje ne prepoznaju važnost borbe protiv klimatskih promjena ili koje ignoriraju pitanje ljudskih prava često se suočavaju s kritikama. Gore od toga je lažno predstavljanje društvene odgovornosti, poznato kao “greenwashing” ili “wokewashing”, što posljedično može izazvati još veće negativne posljedice otkriju li potrošači da je riječ samo o izjavama bez pokrića.

Izrada i uvođenje strategija za krizno upravljanje i odgovorno ponašanje prema zaposlenima, klijentima i zajednici postaje neophodna

U vremenu stalne aktivne budnosti, ako možemo tako nazvati praćenje spominjanja brenda na svim kanalima i društvenim mrežama, treba biti spreman brzo reagirati, jer se reputacija dodatno može ugroziti.

Ako je riječ o izravnim, pa i neizravnim skandalima u vezi s poslovanjem kompanija, poput povreda privatnosti podataka ili eksploatacije radne snage, oni mogu čak i ugroziti reputaciju brenda. Iako živimo vrijeme za koje bi neki rekli da je vrijeme najvećeg ili nikad većeg dotoka informacija, gdje informacije brzo putuju, čak i incidenti iz prošlosti mogu ponovo izaći na površinu i utjecati na percepciju potrošača, posebnu pozornost treba posvetiti lažnim informacijama.

Izgledaju kao prave, konkurencija ili naprosto ekipa koja s razlogom pristupa ‘rušenju’ nekog brenda ili sustava, a zapravo su pomno smišljene dezinformacije. S ciljem su plasirane na internet, mogu nereagiranjem prerasti u problem gubljenja vrijednosti pa i pada vrijednosti dionice. Dodatni problem je što naprosto ne postoji mogućnost potpune kontrole sadržaja koji se širi na društvenim mrežama i drugim platformama.

A gdje je etika?
Budimo iskreni – etike nema. Vođeni egidom “sve će to tržište riješiti” ušli smo u zamku dopustivosti korištenja i kontroverznih marketinških strategija u cilju pridobivanja pažnje potrošača, pobuđujući svjesno i podjelu. U konačnici, povećanja prodaje proizvoda ili usluga.

Naravno, inovativni i out of the box osmišljeni komunikacijski potezi izniman su trud kojim se ciljano želi osvijestiti potrošači i javnost, zbog čega je transparentnost – od naručitelja do izvođača – ključna.

I dok ste nekad imali medije koji su svojom uređivačkom politikom i sadržajem jamčili da je objavljeni sadržaj/reklama transparentna, dok se pritom to moglo odbiti objavu uvredljivih reklama, danas toga više nema. Dodatno, jer svatko postaje medij odnosno utvara si da je medij i bitan, pa vođen tko zna kakvim svojim porivom spreman na raznorazne objave.

Ipak, u iznimno globaliziranom svijetu, brendovi se moraju prilagoditi svim kulturnim razlikama i lokalnim preferencijama. Greške u komunikaciji, poput korištenja neprikladnih simbola ili poruka, pa imena mogu izazvati negativne reakcije na određenim tržištima. Na primer, multinacionalne kompanije često se suočavaju s izazovom da istovremeno očuvaju jedinstven identitet brenda i poštuju lokalne vrijednosti, kao i činjenice da neki proizvodi koji su možda etablirati na nekom tržištu zbog značenja tog imena naprosto su osuđeni na propast na drugom.

Koja je onda strategija upravljanja reputacijom?
Iskrenost. Proaktivnost. Te dvije stvari naprosto su temelj ulaganja u dobru reputaciju. I ako se nešto loše dogodi – biti proaktivan i iskren. Upravo to je temelj autentičnosti, transparentnosti i vjerodostojnosti brenda. Naravno, izrada i uvođenje strategija za krizno upravljanje i odgovorno ponašanje prema zaposlenima, klijentima i zajednici postaje neophodna.

Reputacija brenda danas je stvarnost, iza koje se krije dinamičan i složen koncept koji zahtijeva pažljivo planiranje i prilagođavanje promjenama u društvu. Iako se suočavaju s brojnim izazovima, kompanije koje uspješno upravljaju svojom reputacijom i pritom ostaju dosljedne svojim utemeljenim vrijednostima, imaju i imat će veće šanse za dugoročan uspjeh.

Živimo vrijeme u kojem potrošači posjeduju moć utjecaja na sudbinu brendova, zbog čega, ponovimo, transparentnost, odgovornost i empatija postaju temelji održivog poslovanja. Kao trajna zadaća.

#brendrevolucija br.8

Projekt izrade serijala tekstova Brend Revolucija, autora Darka Bukovića, objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti za 2024. godinu.


Komentari članka

Vezani članci

Startup traži uhodanu tvrtku. Žele ju prepustiti svom AI direktoru

29.07.2026.

AI bi nadgledao područja poslovanja koja pokrivaju cijene, marketing, korisničku podršku, financije i operacije. Cilj je udvostručiti prihod preuzete tvrtke u samo šest mjeseci.

Nitko ne želi biti šef: Zašto generacija Z ne želi napredovati?

23.07.2026.

Za generaciju Z, uspjeh u karijeri više nije definiran napredovanjem, a mnogi daju prednost ravnoteži između poslovnog i privatnog života nad većom odgovornošću i duljim radnim vremenom.

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Kada korisnici otkriju da brend koristi AI, povjerenje pada 60 posto

08.07.2026.

Marketinški stručnjaci već nekoliko godina igraju se s AI-jem u svojim kampanjama, ali s AI-jem se treba oprezno igrati

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk