Reality: Tvornice influencera i zlatni rudnik za modne brendove

U trenutku pisanja ovoga teksta osma sezona Netflixova reality-šoua ‘Selling Sunset‘ s 19,4 milijuna sati šesti je najgledaniji sadržaj platforme na engleskom jeziku i među prvih deset u 35 zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku. Za one kojima format realityja nije slatki grijeh i ni ludi ne bi vrijeme trošili na tako frivolan sadržaj ‘Selling Sunset‘ najgledaniji je naslov Netflixove TV franšize ‘Selling‘. Prati tim agentica za nekretnine koje rade za blizance Jasona i Bretta, vlasnika Oppenheim grupe. Naravno, u cijeloj je priči najmanje konkretnog biznisa – prodaje luksuznih nekretnina u Los Angelesu – a više tračeva, intriga, podvala, drame, visoke mode i botoksa.

Osma je sezona, kažu, najvruća dosad (jer se na mrtvo ime posvađalo pola casta), a uspjeh šoua potaknuo je streaming-platformu da naruči još gomilu sličnih naslova koji spajaju svijet prodaje luksuznih nekretnina s osobnim dramama. Netflix je, naime, uložio u spinoffove i inačice ‘Selling Sunseta‘ kao što su ‘Selling the Orange County‘, ‘Owning Manhattan‘, ‘Buying London‘, ‘Buying Beverly Hills‘, pa čak i ‘The Parisian Agency‘ koji prati biznis pariške obitelji i u kojem ima (hvala Bogu!) više lijepih pariških nekretnina nego skriptiranih, neuvjerljivih zapleta. Nedavno je najavljeno da se počeo snimati i spinoff ‘Selling the City‘ čija se radnja događa u New Yorku i koji će osim milijunskih stanova i kuća gledateljima predstaviti nove ekscentrične likove – agente i brokere – te, naravno, gomilu drame.

Bijeg od stvarnosti
Ta je platforma, očito, pronašla zlatni rudnik, televizijski koncept oko kojega ne treba mnogo razbijati glavu, unositi neku osobitu svježinu, već samo mijenjati gradske kulise i kulise luksuznih nekretnina te priču začiniti sapuničarskim zapletima (spontanima ili skriptiranima, nevažno). Osim što te njihove realityje ili, kako oni to opisuju, docureality-šouove gledaju milijuni korisnika, komentiraju ih i na društvenim mrežama, pa praktički postaju tvornice influencera. Zvijezde ‘Sellinga‘ i sličnih naslova imaju milijune pratitelja, a njih pak vjerno prate oglašivači te se sklapaju i lukrativni ugovori. Luksuzni stil života i modni brendovi posebno su slabi na nove influencere iz nekretninskog/televizijskog biznisa jer imaju nevjerojatnu moć nametnuti nove trendove i prodavati proizvode.

Nedavno je magazin Prestige pisao o opsjednutosti gledatelja tim novim trendom u žanru realityja. Strast za dobrim tračem i dramom postojan je i vječan, ali taj spoj s nekretninama? Što je tu toliko intrigantno, zanimljivo, vrijedno ‘bindžanja‘, posebno uzme li se u obzir što je sâm biznis (kupnja i prodaja) prikazan vrlo površno, pa čak i netočno? Kako navodi Prestige, na popularnost su utjecala dva čimbenika. Prvo, takve emisije u kojima se kuće, viletine, hacijende i penthousei prodaju po cijenama koje si tek rijetki sretnici mogu priuštiti omogućavaju gledateljima bijeg od stvarnosti. Za smrtnike koji žive u svijetu punom neizvjesnosti, a posjedovanje (takve) nekretnine izgleda kao san, gledanje, odnosno uživljavanje u trgovanje hiperluksuznim četvornim metrima dođe im kao predah od stvarnosti, a voajeristički ih moment (vire u svijet bogatih, kuhinje, spavaće sobe, bazene) zabavlja jer… ljudi smo, krvavi ispod kože. Gledatelji, uronjeni u svijet mašte u kojem novac nije nikakav problem i sve je nadohvat ruke, daju si oduška, usude se tako i kritizirati vilu s osamnaest spavaćih soba ili beskonačni (infinity) bazen.