Realan rast prosječne bruto i neto plaće

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u kolovozu je iznosila 5.514 kuna, što je 149 kuna ili 2,8% više nego u srpnju. U odnosu na kolovoz prošle godine prosječna neto plaća nastavlja bilježiti nominalni rast (+2,8%), što predstavlja ubrzanje rasta u odnosu na prethodne mjesece. Tako je uz slabe inflatorne pritiske (u spomenutom mjesecu stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je 2%) neto plaća zabilježila realan godišnji rast od 0,8 posto. Nešto povoljnija kretanja iznosa neto plaće u kolovozu vjerojatno je dijelom posljedica i dobre turističke sezone te rasta sezonskog zapošljavanja.

U kolovozu je prosječna bruto plaća po zaposlenom iznosila 7.910 kuna. Kao i neto plaća, i prosječna je bruto plaća u kolovozu ostvarila rast u odnosu na srpanj, i to od 230 kuna ili 3 posto. Nominalna godišnja stopa rasta iznosila je 2,6% pa je realan rast u odnosu na kolovoz prošle godine iznosio 0,6 posto. Usporedimo li prosječne godišnje bruto plaće zemalja u regiji u posljednjih devet godina, vidimo da su u godinama gospodarskog booma u regiji prosječne plaće u promatranim zemljama (graf) rasle dinamikom koja je u velikoj mjeri ovisila o početnom stupnju razvoja. Recimo, stope rasta plaća u Sloveniji bile su znatno manje nego u Rumunjskoj. U istom razdoblju stope rasta bruto plaće u Hrvatskoj nisu značajno odskakale od slovenskih. Nakon početka krize u zemljama je nastupila stagnacija ili pad (na primjer u Poljskoj), ali u većini zemalja 2010. počinje oporavak plaća. U Hrvatskoj je pak u prvih osam mjeseci ove godine prosječna plaća pala za 1,04% u odnosu na prosjek 2010. godine. Isto tako primjećuje se da je Češka visinom plaća gotovo dostigla Hrvatsku, a Rumunjska je dostigla Srbiju.

U cijeloj 2011. godini očekujemo blage prosječne nominalne stope rasta pa bi realna promjena isplaćene prosječne neto plaće, uz očekivanu prosječnu stopu inflacije od 2,3%, mogla biti blago negativna. Uz stagnaciju plaća, slabo tržište rada (razmjerno nisku zaposlenost i visoku nezaposlenost) i prisutnu nesigurnost, potencijal za potrošnju stanovništva je ograničen.